PRIVREDA
Strane kompanije sve više traže partnere u BiH
SARAJEVO – Sve više evropskih i svjetskih kompanija traži dobavljače iz BiH, a u tome prednjače automobilska, drvna i metalska industrija.
To su nam potvrdili i privrednici u BiH, pa tako Šemsa Alimanović, sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori FBiH, ističe da veliko interesovanje vlada bilo da se radi o kupnji proizvoda naših proizvođača, bilo da se radi o kooperaciji i snabdijevanju određenim dijelovima za proizvodnju.
„Najviše zainteresovanih kupaca je iz EU, posebno iz Njemačke i Švicarske. Potražnja u ovom segmentu porasla je već u prvom kvartalu ove godine za četiri posto“, kazala je Alimanovićeva za „Nezavisne“.
Pero Ćorić, direktor sektora granskih udruženja Privredne komore RS, ističe da se u proteklih nekoliko godina bilježi značajno interesovanje inostranih kompanija za proizvodnju određenih dijelova u BiH.
„U pitanju su metalski, elektro i automobilski sektor“, rekao je Ćorić za „Nezavisne“.
Almin Mališević, direktor Sektora za industriju i usluge i sekretar Udruženja metalske i elektro industrije Privredne komore FBiH, tvrdi za „Nezavisne“ da se u ovoj oblasti izveze više od 98 posto proizvoda.
„Izvoz bh. automobilske industrije veći je od 800 miliona KM i u blagom je porastu zadnjih nekoliko godina. Najviše dijelova se izvozi u Njemačku i zemlje EU. Ova grana industrije spada u najbolje organizovane industrije zahvaljujući i neophodnoj implementaciji standarda“, kaže Mališević. Ističe da je, kada je u pitanju automobilska industrija u FBiH, vidljivo da se radi o rastu izvoza. Naglašava da je izvoz u segmentu u ovoj grani u 2014. godini bio 786,8 miliona, u 2015. godini 783,4 miliona, u 2016. godini 792,5 miliona i u 2017. godini 816.2 miliona KM.
„Među top 20 izvoznih proizvoda iz FBiH u 2017. godini na prvom mjestu su sjedala i na trećem su dijelovi i pribor za motorna vozila. U 2018. godini nastavljeni su trendovi porasta izvoza i očekujemo da će to biti još jedna uspješna godina za automobilsku industriju“, kazao je Mališević, ističući da su sve češći zahtjevi za traženje dobavljača u BiH. Naglašava da metalski sektor ima velike konkurentske prednosti zbog postojećih sirovinskih resursa, te cjenovno konkurentnu i kvalifikovanu radnu snagu.
„Možemo kazati da u FBiH broj zaposlenih u ovoj oblasti prelazi 30.000 u više od 1.400 kompanija. Ovaj sektor čini gotovo jednu četvrtinu ukupne proizvodnje i više od jedne trećine izvoza FBiH“, objašnjava on. Inače, izvoz metalske i elektro industrije FBiH u 2014. i 2015. godini iznosio je 2,6 milijardi, godinu dana kasnije 2,5 milijardi i prošle godine nešto malo više od tri milijarde KM.
„Period stagnacije je bio od 2014. do 2016. Međutim, lani je bila veoma dobra godina sa aspekta izvoza“, kazao je Mališević i upozorava na, uprkos povećanju broja zaposlenih, nedostatak i odliv visokostručnih kadrova. Dodao je da je lani izvoz u FBiH bio 7,37 milijardi i da metalska i eletro industrija učestvuje sa više od 40 posto.
Ističe da ne treba zanemariti ni pojačan interes stranih investitora, koji traže destinacije za realizacije svojih investicija, i da je na vlasti da ambijent za poslovanje proizvodnih kompanija u BiH učini boljim.
I Ćorić tvrdi da veliki broj kompanija čija je proizvodnja na istoku ima tendenciju da se izmjesti na prostor EU, odnosno u zemlje zapadnog Balkana koje su blizu.
„To je šansa koju treba iskoristiti, a da bi se to ostvarilo, potrebno je riješiti carinske barijere, jer sada kada su nove tehnologije na snazi na carinskim terminalima, kamioni u BiH znaju stajati satima“, kaže Ćorić.
Povećanje izvoza
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, koje su dobile „Nezavisne“, u prvom kvartalu ove godine izvoz iz BiH težak je 2,86 milijardi i ostvareno je povećanje od 11,81 posto u odnosu na isti period prethodne godine, na šta je u EU izvezeno robe vrijedne 2,09 milijardi KM, što je povećanje od 16 odsto. Najviše je izvezeno u Njemačku, Austriju, Švicarsku, Srbiju, Crnu Goru, Italiju…
Izvozili su se koks, željezo, čelik, drvo, i to najviše u zemlje regije, ali i odjeća, madraci, posteljina, nuklearni reaktori, mine, granate, kotlovi, mašine. Tako je, na primjer, bombi, granata, torpeda, mina, raketa i slično izvezeno u vrijednosti od 11,95 miliona KM, sjedala za auto-industriju 9,59 miliona KM, otpaci od željeza i čelika teški 9,50 miliona KM…
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca