FINANSIJE

Vlada RS dala saglasnost da se austrijskoj kompaniji otpiše 153.497 KM

Objavljeno

16. jun 2018.

BANJALUKA – Vlada Republike Srpske dala je saglasnost Ministarstvu saobraćaja i veza RS da austrijskoj avio-kompaniji „Austrojet“ otpiše 153.497,88 KM duga koji je nastao 2008. godine, jer su iscrpljene sve pravne mogućnosti za njegovu naplatu

U pitanju je novac koji je resorno ministarstvo uplatilo prevozniku iz Salcburga kao avans za mali broj putnika na liniji Banjaluka – Salcburg, a za letove koji, kako su rekli, nisu realizovani.

Naime, kako pojašnjavaju u Ministarstvu, u toku 2008. godine ova avio-linija je otvorena na osnovu ugovora između Vlade RS i avio-kompanije „Austrojet“.

Jedan od uslova da dođe do otvaranja ove avio-linije bio je da ugovorni organ ukoliko se proda manje od 37 karata po letu nadoknadi prevozniku iznos od 109 evra po avionskoj karti.

Ukupna garancija po jednoj rotaciji iznosila je maksimalno 8.066 evra, a mjesečno je planirano 13 rotacija, ili 104.858 evra.

Nakon uplate od 74.472 evra, letovi nisu održani, a uplaćena sredstva nisu vraćena. Ministarstvu nije preostalo ništa do toga da se obrati sudu u Salcburgu, što su učinili godinu dana kasnije, a sud je prihvatio tužbeni zahtjev.

Reklama

„U međuvremenu, dužnik je prodao firmu, promijenio prebivalište i sada je nepoznatog boravišta. Nekoliko godina advokat Ministarstva saobraćaja i veza je pokušavao naći način da se presuda izvrši, ali bezuspješno. S obzirom na to da je izvršenje ove presude nemoguće, Ministarstvo je predložilo Vladi RS da se izvrši otpis nenaplativih spornih potraživanja“, kazali su nam u Ministarstvu saobraćaja i veza RS.

Inače, saradnja s „Austrojetom“ je trajala svega pola godine, a ova kompanija je od Vlade RS na osnovu subvencija za realizovane letove dobila oko milion maraka. Nakon što su linije ukinute zbog nerentabilnosti, a saradnja s ovim prevoznikom završena, kao na traci počeli su se redati problemi za banjalučki aerodrom.

Nakon linija za Salcburg i Tivat, kasnije je ugašena i linija Banjaluka – Ljubljana, koja je funkcionisala godinu i tri mjeseca. Obustavljena je 2011. godine, a za subvencije je izdvojeno 1,8 miliona maraka, jer je na ovom letu koji je obavljala „Adria Airways“ u prosjeku bilo svega pet putnika u jednom pravcu.

Nadležni su 2013. odbili ponudu o saradnji s niskotarifnom kompanijom „Wizz Air“ jer su Mađari tražili subvencije unaprijed i garanciju da će Vlada RS pokrivati eventualne gubitke ove kompanije.

Od tada je bilo nekoliko pregovora o saradnji s raznim avio-prevoznicima, ali bez uspjeha, a stručnjaci smatraju da je bolje da do nje nije ni došlo s obzirom na sumnjivu reputaciju i nedostatak referenci.

Najzad, irska niskotarifna kompanija „Ryanair“, najveći evropski niskotarifni avio-prevoznik na Banjalučki aerodrom dolazi na jesen ove godine s linijama za Memingen, Šarloa i Stokholm, što bi, kako se ocjenjuje, mogao biti spas nakon dugogodišnjih neuspjelih pokušaja da se pronađe stabilan partner.

Reklama

Izvor: Nezavisne novine

Slične teme:VLADA RS AUSTROJET OTPIS

Sledeći

Ovo je trenutno najprecjenjenija valuta na svijetu

Ne propustite

Vlada prihvatila: Gorivo jeftinije za pet pfeninga

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

1 sedmica prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati