Connect with us

FINANSIJE

Evropske cijene za petostruko manje plate

Objavljeno

 


BANJALUKA – Građani BiH pojedine proizvode u maloprodaji plaćaju skuplje nego stanovnici EU u čijim zemljama je prosječna plata veća i do pet puta, pokazuju posljednji podaci statističkog ureda evropskih zajednica, Eurostata.

Tako električne uređaje plaćamo po cijeni koja je za oko šest odsto veća od prosjeka EU, dok su, na primjer, u Irskoj, u kojoj je prosječna zarada 2.479 evra, ovi uređaju jeftiniji za oko 14 odsto od prosjeka EU.

Poslije Iraca, najmanje za električne uređaje izdvajaju Poljaci, Česi, Britanci i Bugari. Sve ove zemlje osim Bugarske imaju daleko veće plate nego u BiH.

Iako su primanja daleko manja, i odjeću u BiH plaćamo po skoro istim cijenama kao i u EU. Tačnije, cijene su niže za desetak odsto, ali su opet veće nego u Bugarskoj, Mađarskoj i Velikoj Britaniji, u kojoj je, poređenja radi, prosječna plata u ovoj godini 1.990 evra, ili četiri i po puta veća nego u BiH.

Kada je region u pitanju, odjeća u Srbiji je na 93 odsto prosjeka EU, a u Makedoniji na 81 odsto.

Ipak, zbirno gledano, cijene u maloprodaji u BiH skoro su duplo manje nego u zemljama Evropske unije, s tim da su nam prosječna primanja višestruko manja.

Reklama

Sve zemlje EU imaju veću platu nego BiH

Sve zemlje EU imaju veću prosječnu platu nego BiH, s tim da 20 članica evropske zajednice ima duplo veću platu. Radnik u Bugarskoj, u kojoj se najmanje zarađuje, na kraju mjeseca ima tridesetak maraka više nego radnik u BiH.

Pored toga što zarađuju više, podaci Eurostata pokazuju kako su im cijene hrane i pića niže od evropskog prosjeka, ali i od BiH.

Kada su plate u pitanju, ono što nikako ne ulijeva optimizam je podatak da one na godišnjem nivou u BiH rastu tek oko osam maraka, ili oko jedan odsto, dok je, na primjer, u Bugarskoj u ovoj godini zabilježen rast plata od 11 odsto.

„Nadležni ne znaju iskontrolisati tržište“

Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvaliteta življenja „Futura“, kaže kako nadležni jednostavno ne znaju iskontrolisati tržište na kojem pozicija potrošača nije razumljiva.

Reklama

Smatra kako je u tržišnoj ekonomiji kao društveno ekonomskom modelu potrošač jedini balans, te da će se, ukoliko nije ravnopravan, model urušiti, što se, kako tvrdi, i dešava.

„Mi prvo nismo ravnopravni kod usluga koje daje država. Ako političke strukture ne dopuštaju vama kao potrošaču da budete ravnopravni u svojoj zemlji, sigurno je da će se i strani investitori i trgovci ponašati po istom šablonu. Znači, dok god nas političke strukture obespravljuju, to će raditi i strani trgovci“, kaže Bago, dodajući kako su paralelno s tim plate mizerne i ne zadovoljavaju ni osnovne životne potrebe.

Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja građana „Don“ iz Prijedora, koje se dugo godina bavi zaštitom potrošača, kaže kako u zemljama EU, za razliku od BiH, potrošači diktiraju određene politike, tako da ne treba da čudi da je, na primjer, bijela tehnika jeftinija.

„Oni imaju zdravu konkurenciju koja utiče da se cijene svakodnevno snižavaju, ali i dalje teže i razvoju ekonomije koja će im omogućiti jeftinije proizvode. To im standard dozvoljava“, kazala je ona.

Sa druge strane, dodaje, potrošači u BiH nisu dovoljno osviješćeni i ne pokazuju veliko protivljenje za enormno visoke cijene pojedinih artikala, dok bi u zemljama Evrope kupci bojkotovali tržne centre.

„Koliko god o tome pričali, svijest i dalje nije dovoljno razvijena“, zaključila je ona.

Reklama

CIJENE U BiH u odnosu na PROSJEK EU

Električni uređaji – 106 odsto
Odjeća – 88 odsto od prosjeka EU cijene odjeće
Hrana i piće – 78 odsto
Restorani i hoteli – 55 odsto
Alkohol i duvan – 53 odsto
Cijene u maloprodaji – 52 odsto

 

Izvor: Nezavisne novine

BIZNIS

100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu

Objavljeno

 

Od

Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.

Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.

Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.

“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.

Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”

Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”

Reklama

Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.

Management Solutions

Nastavite čitati

BIZNIS

Prvi alternativni investicioni fond u BiH obilježio godinu dana uspješnog poslovanja

Objavljeno

 

Od

Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima, poznat pod imenom MS Loans, kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions d.o.o. Banja Luka, ovih dana bilježi prvu godišnjicu uspješnog poslovanja.

Fond, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, specijalizovan je za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.

Već u prvoj godini postojanja MS Loans je nadmašio tržišna očekivanja.

Imovina Fonda povećana je za impresivnih 270 odsto, a ostvareni prinos iznosi oko 12 odsto, čime je opravdano povjerenje koje su mu ukazali investitori.

Ono što izdvaja MS Loans na domaćem tržištu jeste činjenica da je okupio domaća fizička i pravna lica koja su prepoznala potencijal domaćeg preduzetništva i odlučila da svoj kapital ulože upravo u njegov razvoj.

Na taj način, investitori ostvaruju konkretne finansijske koristi, ali istovremeno daju značajan doprinos rastu realnog sektora u zemlji.

Reklama

U vremenu kada tradicionalni oblici štednje nude sve skromnije prinose, ovaj Fond se nameće kao moderna alternativa svima koji žele da njihov novac radi za njih, i da pritom podrže razvoj domaće privrede.

Upravo sada je prilika da postanete profesionalni investitor – iskoristite mogućnost da budete među prvima koji putem ovog savremenog modela ulaganja kreiraju vlastitu investicionu budućnost.

Kako ističu iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, cilj je da se nastavi sa odgovornim vođenjem Fonda i daljim jačanjem povjerenja investitora.

Zahvaljujemo se svim ulagačima na ukazanom povjerenju i nastavljamo raditi na očuvanju stabilnosti i ispunjavanju svih ciljeva Fonda“, poručuju iz Management Solutions-a. PR

Nastavite čitati

FINANSIJE

Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Objavljeno

 

Od

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.

U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.

Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.

Šta učiniti kada tržište pada?

U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.

Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.

Reklama

Zaključak

Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.

Nastavite čitati

U trendu