Connect with us

PRIVREDA

Pšenica rodila, poljoprivrednici negoduju zbog tanke otkupne cijene

Objavljeno

 


BANJALUKA – Ovogodišnji prinosi pšenice su iznad prosjeka iako je kvalitet zrna nešto lošiji zbog kiše, saglasni su poljoprivrednici, koji su nezadovoljni cijenom od 0,23 do 0,25 feninga po kilogramu, koliko plaćaju mlinari.

„U odnosu na prošlu godinu, kvalitet zrna je lošiji, na šta su uticali vremenski uslovi, bilo je dosta padavina, nagle promjene temperature, tako da je pšenica ranije sazrela i žetva je počela 15 dana ranije u odnosu na prošlu godinu“, kazao je Boško Radić, poljoprivrednik iz Bijeljine.

Prema njegovim riječima, lani se hektolitarska težina pšenice kretala od 76 do 80 kilograma, dok ove godine najviše što može da bude je do 72 kilograma.

„Imamo veliku količinu pšenice i za stočnu hranu, koja nije za ljudsku upotrebu“, dodao je Radić.

Ističe da poljoprivrednici nisu zadovoljni cijenom od 0,23 do 0,25 feninga po kilogramu.

„Mi poljoprivrednici smatramo da je to sramotna cijena i ako ne budemo naišli na realnu cijenu od 0,30 feninga, koja bi mogla da pokrije troškove, bolje da proizvedenu pšenicu istresemo u kanal i da propadne, nego da prodajemo za 0,25 feninga po kilogramu“, stav je Radića.

Reklama

On dodaje da su zadovoljni rodom ječma, ali i cijenom, koja je 0,32 feninga po kilogramu.

Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika „Semberija“, rekao je za „Nezavisne“ da su prinosi pšenice na zadovoljavajućem nivou, ali je zrno nekvalitetnije u odnosu na godinu ranije, ali i da je veoma niska otkupna cijena.

„Žetva pšenice ove godine je počela ranije jer su majske temperature uticale na brže zrenje. U zavisnosti od tipa zemljišta i agrotehnike, prinosi su različiti od parcele do parcele“, naveo je Maletić.

On dodaje da nekoliko mlinova u Bijeljini ovogodišnji rod otkupljuje po 0,23 do 0,25 feninga po kg, u zavisnosti od kvaliteta, što je ispod rentabilnosti proizvodnje.

„U proizvodnju pšenice se uloži oko 1.000 maraka po hektaru. Proizvođači koji imaju svoju mehanizaciju i ne plaćaju usluge obrade, u povoljnijoj su situaciji. Oni koji sve plaćaju, na gubitku su“, pojasnio je Maletić.

Dodaje da proizvođači očekuju da otkupna cijena bude na nivou prošlogodišnje, odnosno 0,30 feninga po kilogramu.

Reklama

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kazali su da je žetva u toku, a prema prvim informacijama, očekivan je prinos od pet tona pšenice po hektaru, što je više od prosječne proizvodnje u RS u prošlom periodu.

„U RS pšenicom je zasijano 47.000 hektara i njen kvalitet i zdravstveni status su zadovoljavajući. Ove godine primjetno je porastao broj registrovanih poljoprivrednih proizvođača koji konkurišu za podsticaje koje dodjeljuje naše ministarstvo“, potvrdili su iz Ministarstva za „Nezavisne“.

Dodaju da Vlada RS nema ingerencija nad formiranjem otkupnih cijena, ali je opredijeljena ka sprovođenju stimulativnih mjera ekonomske politike u okviru kojih svi subjekti u sektoru agrara mogu naći svoj interes.

„Cijenu pšenice, kako na svjetskom, tako i na domaćem tržištu, određuje berza, odnosno samo tržište“, pojasnili su iz Ministarstva.

Očekivani prinosi pšenice prema podacima Ministarstva:

Bijeljina 104.443 tone
Doboj 77.000 tona
Gradiška 41.800 tona

Reklama

 

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu