NEKRETNINE
Kostić, Matijević i Mišković najveći vlasnici zemlje u Srbiji
BEOGRAD – Nekolicina najvećih zemljoposednika u Srbiji u svojim rukama drži oko 100 hiljada hektara obradive zemlje, što predstavlja prave latifundije, za šta zahvalnost duguju državi koja im je jeftino prodala zemlju nekadašnjih poljoprivrednih kombinata, smatra domaća stručna javnost.
Da među velikim zemljoposednicima u Srbiji vlada žestoka borba potvrđuje podatak da je MK grupa Miodraga Kostića kupila Viktorija grupu koja je zapala u probleme, po cijeni koja je za sad još uvijek tajna, a po svemu sudeći razlog preuzimanja je napad na poziciju broj 1. među srpskim privatnim zemljoposjednicima koju u ovom trenutku suvereno drži Petar Matijević, vlasnik industrije mesa „Matijević“.
Svakako je da će ono čime raspolaže Viktorija grupa, čija je osnovna djelatnost trgovina i prerada uljarica, a to je saradnja sa više od 300 poljoprivrednih zadruga i 40.000 poljoprivrednika i 1.300 zaposlenih u kompanijama članicama Sojaprotein, Viktorijaoil, Viktorija lodžistik, Luka Bačka Palanka, Veterinarski zavod Subotica, SP laboratorija i Riboteks, i te kako ojačati poljoprivrednu imperiju Miodraga Kostića, piše Danas.
Ipak, kako sada stvari stoje, Petar Matijević je sa oko 35.000 hektara zemlje i dalje najveći privatni zemljoposednik u Srbiji. Zapošljava oko 2.600 ljudi na poljoprivrednim poslovima. Kompanija kojoj je na čelu, između ostalog, posjeduje imanja „Bezdan“ i „Ravnica“ u Bajmoku, „Jednota“ u Kovačici, „Zlatica“ kod Zrenjanina. Osim toga Matijević u svom vlasništvu drži i oko 1.500 hektara obradive zemlje u Hrvatskoj.
Miodrag Kostić pak u svom posjedu ima 30.000 hektara zemlje. Poljoprivredno zemljište MK grupa ima na teritoriji opština Požega, Vršac, Kula, Bački Brestovac, Inđija i tako dalje. Ta kompanija raspolaže sa 9.000 hektara zemljišta koje navodnjava a Kostić je zakupac oko 30 hiljada hektara zemljišta u Ukrajini.
Miroslav Mišković preko svoje kompanije Delta agrar obrađuje 14.500 hektara zemlje u Srbiji, a bavi se ratarstvom, voćarstvom, stočarstvom i ribarstvom.
Četvrtu poziciju među privatnim srpskim zemljoposjednicima drži biznismen Đorđije Nicović sa samo oko 400 hektara. On je posjedovao znatno više zemlje ali je većinu prodao, među njima i PIK „Bečej“ sa oko 2.900 hektara zemlje koje je od njega kupio Miodrag Kostić.
Među stranim kompanijama najviše zemljišta u Srbiji posjeduje irska kompanija Baltik properti investment limited sa 13.000 hektara zemljišta, Mađarska kompanija CBA vlasnik oko 2.650 hektara zemlje a Žito grupa Marka Pipunića iz Osijeka u Srbiji ima oko 2.000 hektara zemljišta. Ipak, sa oko 830 hiljada hektara zemlje u svom posjedu najveći zemljoposjednik je i dalje država Srbija.
Agroekonomista Milan Prostran kaže za Danas da najveću odgovornost za postojanje ogromnih privatnih poljoprivrednih gazdinstava, što nije tipično za zemlje Evrope i Sjeverne Amerike snosi država koja je veoma jeftino prodavala hektare privatnicima.
Izvor: Danas.rs
NEKRETNINE
Inflacija već progutala povrat PDV-a na prvu nekretninu

Građani BiH, koji očekuju da im, napokon, bude omogućen povrat PDV-a na prvu kupljenu nekretninu, nemaju previše razloga za slavlje, jer je ono što će uštedjeti već progutala inflacija.
Štaviše, još se uopšte ne zna datum kada će zaživjeti praksa povrata PDV-a, ali se zato zna da je poskupljenje stanova, u ogromnom iznosu, nastavljeno i u prošloj godini.
– Prоsјеčnа ciјеnа prоdаtih nоvih stаnоvа po metru kvadratnom u četvrtom kvartalu 2024. godine, u poređenju sa četvrtim kvartalom 2023. godine, veća je za 16,6 odsto – naveli su iz Agencije za statistiku BiH.
Brojni građani računali su na uštedu kroz vraćanje PDV-a, planirajući da će taj novac koristiti za opremanje stana, ali je inflacija odradila svoje, tako da ono što, budući kupci neće platiti na mostu, već jesu na ćupriji. Ili, najjednostavnije rečeno, uštede neće ni biti.
Da su cijene nepodnošljive, uočili su i kupci, koji, kako kažu, godinama pregledaju oglase u nadi da će, napokon, pronaći nekretninu koju mogu da kupe. Kada god pogledaju cijene, oblije ih hladan znoj.
– Za pare, koje sada imamo, prije pet-šest godina mogli smo kupiti 100 kvadrata, a sada jedva 50. Za nas četvoro, a to smo supruga, ja i naših dvoje djece, treba nam trosoban stan. Nemoguće je da ga pronađemo za novac koji imamo. Ma, nema šanse. A svaki dan prelistavamo oglase, profile na društvenim mrežama i slično. I svaki dan se čudimo cijenama – priča za „Nezavisne novine“ jedan Banjalučanin.
Poskupljenja su, da nevolja bude veća, nastavljena i ove godine. U agencijama za promet nekretninama kažu – kvadrat je u Banjaluci, kod pojedinih investitora, „otišao“ nagore za 100-200 maraka. Predviđaju novi rast cijena, od onog momenta kada bude omogućen povrat PDV-a. Tržišna pravila su jasna.
– Jednostavno, biće povećana potražnja, naročito za male stanove, za koje i sada vlada velika potražnja. Onda će investitori vidjeti kolika je potražnja za malim stanovima i oni će biti skuplji. Suštinski, građani neće dobiti ništa. Evo, cijene su već počeli dizati od Nove godine, za nekih 100-200 maraka – kaže Stefan Vasilić iz agencije za promet nekretnina Euro-agent Banjaluka.
Glavni problem je, ocjenjuje, i dalje visoka potražnja, odnosno to što puno ljudi ima višak novca, koji nemaju gdje uložiti.
– Najmanje je ljudi koji kupuju stanove za život. Kupuju ih ljudi koji su zaradili neke pare, nemaju gdje da ih ulože, osim da kupe stan pa koliko-toliko očuvaju vrijednost novca. Plus, tu su ljudi iz inostranstva te ljudi iz drugih opština. Tako da lokalno stanovništvo, koje stanove kupuje za život, ima nelojalnu konkurenciju u vidu tih ljudi koji generišu veliku potražnju i stvaraju visoke cijene – rekao je Vasilić za Nezavisne novine.
Da su, ne samo kod nas, već globalno, cijene nekretnina u konstantnom rastu već nekoliko godina, te kao takve izazivaju velike probleme i u puno većim i stabilnijim državama i ekonomijama od naše, ocjenjuje Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik.
U nekim državama, dodaje on, postoje manje ili više uspješne strategije kojima se bore s ovim problemom, s ciljem da pomognu građanima, posebno mladim koji kupuju prve nekretnine.
– Povrat sredstava od PDV-a je samo jedna od mogućih stvari koje se mogu uraditi, ali to se u našem slučaju pokazalo kao nedovoljno, upravo iz razloga što je rast cijena kvadrata novogradnje na godišnjem nivou veći i od PDV-a. Sa druge strane, problem je i što se ‘pomaže’ samo kupcima stanova u novogradnji, gdje je kvadrat znatno skuplji nego u starijim zgradama, čime se dovodi u pitanje koliko je zaista iskrena namjera zakonodavca da se pomogne mladima – naglašava Arnautović.
Kako dodaje, stan u zgradi koja je stara 10-15 godina je i do 30 odsto jeftiniji od stana iste kvadrature u novogradnji, čime su stariji stanovi i bez povrata PDV-a atraktivniji mladima kao prva nekretnina.
– Mislim da bi nadležni trebalo da razmisle i o drugim metodama ako zaista žele pomoći mladima – od izgradnje subvencioniranih zgrada, gdje će se kvadrat stana prodavati po stvarnoj cijeni, a ne onoj koja je trenutno tržišna, odnosno, o uvođenju poreza na nekretnine koje ne služe za stalno stanovanje, čime bi se ograničilo tržište stanova koji se izdaju po astronomskim cijenama, te snizila cijena kvadrata stana u prodaji. Povrat PDV-a je dobra stvar, ali u ovom trenutku nedovoljna i svakako se mora razmisliti o novim mjerama podrške, posebno svim osobama koje kupuju svoju prvu nekretninu za stalno stanovanje – ističe Arnautović za Nezavisne novine.
NEKRETNINE
Usvojen zakon kojim se omogućava povrat PDV-a na kupovinu prve nekretnine

U Domu naroda PS BiH usvojen je Zakon o porezu na dodatnu vrijednost BiH koji omogućava povrat PDV-a na kupovinu prve nekretnine svim punoljetnim građanima.
Zakon je jednoglasno usvojen u prvom i drugom čitanju u ovom Domu, što znači da je kompletna parlamentarna procedura završena.
Kako će se ovaj zakon primjenjivati detaljno će se urediti aktima koje treba da izradi UIO BiH.
Šef Kluba srpskih delegata Sredoje Nović istakao je da je riječ o izuzetno značajnom zakonu, posebno za ljude koji treba da obezbijede krov nad glavom.
– Dobro je da je došao na dnevni red – rekao je Nović, navodeći da treba ozbiljno voditi računa o nekim primjedbama o mogućim zloupotrebama investitora, jer neke analize već govore da zakon nije dovoljno precizan kako bi se to onemogućilo.
Nović je izrazio očekivanje da će Uprava za indirektno oporezivanje i svi drugi organi koji budu donosili izvršne akte voditi računa o tome.
Marina Pendeš iz Kluba hrvatskih delegata podržala je usvajanje zakona, ističući da u slučaju da se u njegovom provođenju uoče greške, može pristupiti njegovim izmjenama.
Safet Softić iz Kluba Bošnjaka ocijenio je da će, ovako kako je napisan zakon, pravo na povrat PDV-a imati i najimućniji građani BiH, što će značiti rasipanje novca.
Delegat Kluba srpskog naroda Nenad Vuković pozvao je sve da podrže zakon, ističući da nije savršen, ali da je bolje da bude primjenjivan nego da mu se traže mane koje se mogu korigovati.
Delegat Kluba hrvatskog naroda Zlatko Miletić rekao je u raspravi da će podržati ovaj zakon, ističući da predstavlja veliku pomoć građanima i da će njegovo usvajanje poboljšati i demografsku sliku ove zemlje.
U ime Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koji je uputio Domu naroda ovaj zakonski prijedlog na razmatranje, poslanik SDP-a BiH Saša Magazinović podsjetio je da ga je Predstavnički dom usvojio prije četiri mjeseca.
NEKRETNINE
Jedinstvena prilika za jedinstven poslovni prostor na Zlatiboru!

- Za različite namjere
- Prodaje investitor
- CIJENA: 999€ /m2
Poslovni prostor se nalazi na adresi Andrije Jevremovića br. 209 na Zlatiboru u sklopu novoizgrađenog apart hotela. Sastoji se iz dvije građevinske etaže u suterenu objekta, ukupne površine 663 m2 , Pogodan za više djelatnosti: ugotiteljstvo (restoran i sl.) market (u blizini nema ništa slično, a veliko je naselje) , zdravsto (poliklinika i sl.) igre na sreću…
Za sve informacije kontakt osoba: Jovan Gajić +387 65 514 385









-
NEKRETNINE1 godina prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI11 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Hoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
GRAĐEVINARSTVO1 godina prije
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
EKONOMIJA1 godina prije
Šta će biti sa eksploatacijom litijuma u Loparama
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Prodaja tornjeva „napuhala“ dobit banjalučkog m:tela
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Kompanija Richarda Bransona u BiH promijenila vlasnike i identitet
-
GRAĐEVINARSTVO1 godina prije
Skoro 6,5 mil KM za rehabilitaciju dijela glavne saobraćajnice u Sarajevu, traži se izvođač radova