PRIVREDA
U Srpskoj drastično pala proizvodnja svinjskog mesa: Domaće svinjare uništio otpad iz EU
BANJALUKA – Povećan uvoz svinjskog mesa iz istočne Evrope unazad par mjeseci zadao je veliki udarac domaćoj proizvodnji, koja je desetkovana u poređenju sa prošlom godinom.
Na ovo upozoravaju domaći svinjari, koji naglašavaju da je iz pojedinih zemalja, u kojima su registrovani slučajevi afričke svinjske kuge, svinjetina preusmjeravana u BiH.
To se, kako kažu, automatski odrazilo na kvantitet domaće proizvodnje, koja je proteklih mjeseci u drastičnom padu.
I zvanična statistika potvrđuje da je za pet mjeseci 2018, u poređenju sa istim periodom lane, u klaonicama u Srpskoj zaklano 10.700 svinja manje, odnosno da je u ovom periodu proizvedeno čak 655 tona svinjskog mesa manje.
S druge strane, u toku marta, aprila i maja ove godine broj zaklanih svinja u prosjeku je bio manji za preko 20 odsto.
U Udruženju uzgajivača svinja Srpske naglašavaju da je uvoz mesa već odavno glavna kočnica domaćoj proizvodnji, ali da je problem posebno postao izražen unazad par mjeseci.
– Kada se u pojedinim državama zapadne Evrope pojavila afrička kuga svinja, iz njih je kategorički zabranjen izvoz u ostale evropske zemlje. I kod nas je formalno postojala zabrana uvoza, ali je činjenica da su proteklih mjeseci na domaće tržište stizale daleko veće količine mesa nego ranije. Samim tim, proizvodnja je padala, i to ne za neki beznačajan procenat. Ne kažem da smo uvozili zaraženo meso, ali je uvoz drastično povećan. Uvoz nam, generalno, zadaje veliku muku i dotjerao nas je do same ivice opstanka – kaže predsjednik ovog udruženja Mišo Maljčić.
Prema njegovim riječima, najveći problem je što uvoznici iz Evrope konstantno umanjuju vrijednost mesa koju plasiraju na naše tržište.
– Samim tim, manja im je poreska osnovica i PDV. Naravno da u takvim uslovima mogu da idu sa nižim cijenama, što nama stvara velike probleme, jer ne možemo da budemo konkurentni. Naime, kilogram žive vage tovljenika u RS košta maksimalno 2,5 KM, a rentabilna cijena bi bila najmanje 2,7 KM bez PDV-a. Takođe, trebaju nam daleko strože kontrole kvaliteta na granicama, jer je činjenica da nam iz Evrope stiže fuš hrana. Kad se u obzir uzme sve navedeno, ne čudi što ljudi odustaju od uzgoja svinja, kojih će na tržištu biti sve manje – poručuje Maljčić.
To potvrđuje i situacija pred prošli Uksrs, kada su se građani Srpske našli na velikoj muci jer na tržištu gotovo da nije bilo prasića. Tom prilikom naši sagovornici su potvrdili da je nemoguća misija naći prase do 20 kilograma, te da je ranijih godina bila daleko bolja situacija, odnosno da je ponuda prasića na tržištu bila kudikamo veća.
Svinjari su objasnili da je to posljedica činjenice da je ponuda u konstantnom padu, jer uzgajivači ne proširuju proizvodne kapacitete. Tačnije, da im se, zbog problema sa kojima se suočavaju, to ne isplati.
A pored uvoza, neki od problema su slabi podsticaji, koji su daleko manji nego u Evropskoj uniji, slaba zaštićenost domaće proizvodnje, loša organizacija tržišta. Problem je i to što svinjskog mesa kod nas nema dovoljno, te što je domaća svinjetina za oko 50 odsto skuplja od uvozne.
Kapacitet
U Republici Srpskoj se godišnje utovi oko 100.000 svinja, iako su kapaciteti tri puta veći, pokazuje analiza Udruženja uzgajivača svinja RS.
– Domaćim proizvođačima je neophodno da se sa nešto više od 20 odsto domaćeg tržišta, koje trenutno pokrivaju, vrate na 50 odsto. Tek tada ćemo moći da razmišljamo o nekom izvozu, a do tada nam je prioritet kako da opstanemo. U cijeloj BiH je prijavljeno oko 350.000 tovnih svinja, što je nekad činilo polovinu proizvodnje na samo jednoj farmi. Jasno je u kakvoj se situaciji nalazi svinjogojstvo – poručuje Maljčić.
Povećan uvoz
Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je u prošloj godini uvoz svinjskog mesa u ovu državu povećan za 4,7 miliona KM. Naime, ukupno je uvezeno svinjskog mesa u vrijednosti od 62,8 miliona KM, a svinjetina je na naše tržište uglavnom stizala iz Njemačke, Holandije, Austrije, Hrvatske i Mađarske.
S druge strane, iz Srpske je lane izvezeno svinjskog mesa u vrijednosti od nepunih 22.000 KM, dok je vrijednost uvoza iznosila skoro 34 miliona KM.
Izvor: Srpskainfo.com
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca