FINANSIJE
Vrtoglave zarade evropskih poslanika i „poslići sa strane“
BRISEL – Poslanici Evropskog parlamenta nisu loše plaćeni: u prosjeku oko 8.400 evra mjesečno. Pa ipak, gotovo trećina njih zarađuje i nešto sa strane, piše „Dojče vele“.
Rekorder je Antanas Guoga, poslanik Evropskog parlamenta iz Litvanije koji priznaje da obavlja čak 16 djelatnosti – političar, preduzetnik, pa čak i profesionalni igrač pokera. Nije loša ni političarka bavarskih demohrišćana (CSU) Angelika Nibler koja je angažovana na 14 dužnosti. Njena koleginica iz iste stranke Monika Holmajer samo na 13.
Guoga je od jula 2014, kada je izabran za evro-poslanika od paralaenih angažmana zaradio najmanje milion i 428.387 evra, ali je ispred njega Italijan Renato Soru koji je prijavio milion i 565.000 evra dodatnih prihoda godišnje – to je njegova zarada „samo“ četiri dodatne aktivnosti, ali među njima je i direktorsko mjesto telekomunikacione firme „Tiskali“.
Postoje najmanje dva razloga za ljutnju na poslanike. Ko god je pratio zasjedanje Evropskog parlamenta mogao je da vidi koliko brzo se tamo glasa o najrazličitijim pitanjima. A građani koji su birali te poslanike možda bi mirnije spavali kada bi mogli da vide da poslanici znaju o čemu glasuju. Drugi razlog jeste to što mnogi poslanici možda i previše dobro znaju kada treba dići ruku, jer tokom svoje (plaćene) aktivnosti u udruženjima, organizacijama i kompanijama dolaze u kontakt s određenim interesnim grupama koje biti da im budu i važnije od njihovih birača. Drugim riječima, da se tako otvaraju vrata lobijima.
Upravo zato te dodatne aktivnosti evro-poslanika i interesuju organizaciju „Transparensi internešenal“. Ona redovno provjerava njihove dodatne aktivnosti i podnosi izvještaj o njihovim prihodima. Prema najnovijem, ispada da gotovo trećina (31%), ima bar neki „poslić sa strane“. Naravno među njima ima velikih razlika.
Poslanici iz Francuske su tako dodatno zaradili ukupno 4,6 miliona evra, iz Italije 2,6 miliona, a iz Njemačke oko 1,4 miliona evra pored svojih redovnih prihoda kao poslanici.
„Transparensi internešenal“ konstatuje da su najbrži kod traženja dodatnih zanimanja poslanici desnih stranaka udruženih u Evropu nacija i sloboda (više od polovine), dok ih je najmanje među poslanicima stranaka lijeve orijentacije, prenosi pomenuti portal.
„Evropski parlament je odraz društva i zato je normalno što među poslanicima ima i preduzetnika, vlasnika firmi, pa ako hoćete i igrača pokera, ali problem je to što neke od poslanika plaćaju i organizacije koje otvoreno zastupaju određene stavove. Spominju se tako komesarka EU za pravosuđe Vivijan Reding koja je članica upravnih odbora rudarskog preduzeća ‘Nirstar’ i nekadašnjeg fotografskog giganta ‘Agfa’, evro-poslanica Agnes Jongerijus koja je u nadzornom odboru Holandske pošte ili Austrijanac Paul Ribig koji je istovremeno i zvaničnik austrijske Trgovačke komore“, naodi se u tekstu.
„Transparensi internešenal“ u svom izvještaju optužuje i lidere Evropskog parlamenta da ne čine dovoljno kako bi se spriječio sukob interesa, „sitni pokloni“ i lobiranje među poslanicima. Portal međutim navodi da je odgovarajući etički propis prihvaćen 2012. godine, ali da je kontrola slaba, a nadležni odbor nije nezavisan od predsjednika Parlamenta.
„U proteklih pet godina bilo je najmanje 24 kršenja načela koje je Evropski parlament sam donio, a da nijednom nije došlo do bilo kakvih sankcija“, navodi „Dojče vele“ i dodaje da članovi Evropskog parlamenta najčešće ne prijavljuju svoje prihode, poklone koje dobijaju ili pozive na određene manifestacije.
„Poslanici ‘zaboravljaju’ da prijave i ‘prijateljska’ putovanja koje im plaća neka strana vlada – recimo plaćen put u Azerbejdžan 2013. gdje je trebalo da kontrolišu predsjedničke izbore – a put im je platio predsjednik te zemlje. ‘Transparensi internešenal’ podsjeća da bi takve stvari bile nezamislive čak i u samim članicama EU. U Francuskoj npr. nezavisno tijelo ima široka ovlašćenja da kontroliše šta radi i koliko zarađuje svaki pojedini poslanik u parlamentu u Parizu. U Briselu – toga nema“, prenosi portal.
Izvor: Dojče vele
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca