PRIVREDA
Većinu dobiti u Srpskoj pravi tek 20 odsto kompanija
BANJALUKA – Tek petina kompanija u Srpskoj su bonitetno izvrsne, odnosno zadovoljavaju međunarodne standarde poslovanja, ali one ostvaruju 62 odsto ukupnih prihoda i 70 odsto ukupne neto dobiti RS.
Te kompanije zapošljavaju i 55 odsto od ukupnog broja zaposlenih u RS. Ovakvi rezultati rada i doprinos privredi predstavljeni su nedavno tokom poslovnog susreta bonitetno izvrsnih kompanija u Banjaluci, koji su organizovali analitička kuća “Bisnode” u BiH i Privredna komora RS.
– Biti nosilac sertifikata bonitetne izvrsnosti jedno je od rijetkih međunarodnih priznanja kojim dokazujete svojim potencijalnim partnerima da ste odgovorno i kvalitetno vođena kompanija s kojom treba poslovati – rekla je direktorka “Bisnode BH” Zlata Mulać Jagličić, koja je uručila i sertifikate bonitetne izvrsnosti za osam kompanija iz RS.
Priznanja su dobile kompanije: “Torzokom” iz Prijedora, te “WVP”, “Krajinapetrol”, “Ultimax”, “Biomedic”, “Alternativna televizija”, “Samantini” i “VSC” iz Banjaluke.
Potvrde kvaliteta
Bisnode sertifikati su zapravo međunarodno priznate potvrde ekonomskog kvaliteta kompanija, njihove izvrsnosti i sigurnosti u poslovanju. Kako objašnjavaju predstavnici svjetske bonitetne kuće koja ih dodjeljuje, Bisnode sertifikat je potvrda dugogodišnjeg sistemskog i kvalitetnog rada, koji sertifikovane kompanije svrstava u sam vrh domaće ekonomije, stavljajući ih u ravnopravan položaj sa kompanijama iz EU, jer se pri ocjenjivanju primjenjuje ista metodologija i dokazani kriterijumi.
Bonitetna izvrsnost definiše nadprosječnu bonitetnu vrijednost kompanija, a metodologija za definisanje bonitetne izvrsnosti zasniva se na statističkim modelima koji su sastavljeni na osnovu finansijskih pokazatelja poslovanja kompanija – zaduženost, likvidnost, uspješnost i efikasnost za posljednje tri godine, kao i na osnovu negativnih događaja – stečaj, brisanje, blokada, u određenom periodu. Ova metodologija razvijana je tokom tri decenije rada velikog broja analitičkih stručnjaka iz 19 zemalja Evrope u kojima Bisnode djeluje.
– Bonitetnu izvrsnost imaju samo najbolje kompanije koje ispunjavanju najviše standarde poslovne etike i koje su se pokazale u dužem vremenskom periodu kao pouzdan poslovni partner koji zaslužuje pažnju i povjerenje – ističu u “Bisnode BH”.
Zlatni sertifikat
Tokom susreta u Banjaluci dodijeljena su i četiri posebna priznanja kompanijama u RS, odnosno serifikati Zlatne bonitetne izvrsnosti za nadprosječne vrijednosti kompanije koja tri godine za redom iskazuje najvišu ocjenu izvrsnosti. Dobitnici ovih priznanja, ističu u Bisnode, predstavnici su elitnog dijela privrede Srpske kojoj pripada svega sedam odsto od ukupnog broja bonitetno izvrsnih preduzeća u RS.
Priznanja su uručena predstavnicima kompanija “Total trade” iz Doboja, te “M&I Systems” , “Urbis centar” i “Elnos BL” iz Banjaluke.
– Zlatni sertifikat bonitetne izvrsnosti, koji nam je dodijelila poznata sertifikacijska kuća Bisnode, za nas znači dodatnu motivaciju i podstrek da uz primjenu visokih standarda poslovanja nastavimo niz sjajnih poslovnih rezultata na svim tržištima. Ovo priznanje nam je posebno značajno jer kao kompanija već godinama poslujemo u Švedskoj, Norveškoj i na Islandu, te će ovaj sertifikat svakako dodatno doprinijeti poziciji i ugledu “Elnosa” na skandinavskom tržištu. Dobijanje zlatnog sertifikata bonitetne izvrsnosti posebno je značajno zbog činjenice da smo ispunili stroge finansijsko-analitičke kriterijume prema metodologiji jedinstvenoj za područje cijele Evrope – kaže generalni direktor kompanije “Elnos BL” Branko Torbica.
Poslovno okruženje
U Privrednoj komori RS podsjećaju da u svom radu uvijek ističu kvalitetne kompanije, jer “njihov uspjeh ujedno potvrđuje i dugogodišnji rad i napore ove institucije u stvaranju što boljeg poslovnog okruženja za napredak ekonomije regije”.
– Privredna komora je ponosna na dobre rezultate i uspjeh naših kompanija. Posebnu pažnju posvećujemo promociji uspješnih kompanija, a jedan od primjera je i tradicionalni izbor najuspješnijih u privredi Srpske, na kojoj nagrađujemo najbolje. Upravo su ove kompanije naši najbolji ambasadori i treba da budu primjer ostalima da je, i u ovako složenim uslovima poslovanja, moguće ostvariti dobre poslovne rezultate. Takođe, ovakve manifestacije još jedna su prilika za dodatnu afirmaciju naše privrede, ali i da se skrene pažnja nosiocima vlasti na važnost kreiranja što povoljnijih uslova poslovanja, na kojima Privredna komora RS godinama insistira, kako bi što više domaćih privrednih društava poboljšalo svoju konkurentnost, i na domaćem i na stranim tržištima, i ostvarilo još bolje poslovne rezultate – istakla je direktorka PK RS Dragica Ristić, dodajući da se mora raditi na stvaranju što boljeg poslovnog ambijenta, te uticati na otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i poboljšanje uslova rada i poslovanja.
Dobit veća za 15 odsto
Prema podacima APIF-a, ukupno 9.996 pravnih lica u Srpskoj je predalo završne finansijske izvještaje za 2017. godinu, a ukupan prihod koji su ostvarili je oko 19,9 milijardi KM, što je za 8,7 odsto više u odnosu na 2016. godinu. Ostvarena neto dobit na nivou RS u 2017. godini iznosila je 1,49 milijardi konvertibilnih maraka, što je za 15,6 odsto više u odnosu na ostvarenu dobit u 2016. godini, navela je Tatjana Vujinović, samostalni stručni saradnik za analize i finansije Područne privredne komore Banjaluka.
Izvor: Srpskainfo.com
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca