Connect with us

PRIVREDA

Gubici zbog udesa u RS oko 174 miliona KM

Objavljeno

 


Udes

BANJALUKA – Prosječni godišnji gubici za ekonomiju RS po osnovu saobraćajnih udesa iznose, prema procjenama, oko 174 miliona KM, stoji u Strategiji bezbjednosti saobraćaja u RS 2013 – 2022, a, kako kažu stručnjaci, najveći su oni nematerijalni troškovi.

Iako je ljudski život najvrednija stvar, ipak stručnajci su se bavili i ekonomskim aspektom saobraćajnih udesa. Tako se u strategiji bliže proračunava da je trošak saobraćajne nesreće u kojoj je poginulo jedno lice oko 600.000 maraka, a u te troškove je, prema riječima stručnjaka, između ostalog uračunato sve ono što je poginulo lice tokom života moglo ostvariti i zaraditi, kao i stipendije i ostala davanja tom licu od strane države.

U troškove saobraćajnih udesa ubrajaju se, kako kažu stručnjaci, zaustavljanje saobraćaja, uviđaj, liječenje i rehabilitacija povrijeđenih i ostali materijalni i nematerijalni troškovi.

U prvih šest mjeseci 2018. godine u saobraćajnim nesrećama u RS smrtno je stradalo 49 lica, što je za četiri lica više u odnosu na isti period prošle godine, potvrđeno je “Nezavisnim” u MUP-u RS.

“U prvom polugodištu 2018. godine teže je povrijeđeno 251 lice, što je za 34 lica manje nego prošle godine, dok je lakše povrijeđeno 1.277 lica, za 244 lica više u odnosu na isti period 2017. godine”, istakli su u MUP-u RS.

Ukoliko se oslonimo na procjene Agencije za bezbjednost saobraćaja RS da je gubitak po jednom poginulom licu u saobraćaju 520.950 KM (direktno se tiče poginulog lica), po teže povrijeđenom 20.776 KM, a po lakše povrijeđenom 693 KM, ukupni gubitak u RS po ovom osnovu za prvih šest mjeseci 2018. godine je 35.499.737 KM.

Reklama

Dva konačna cilja Strategije bezbjednosti saobraćaja RS 2013 – 2022. su smanjenje broja poginulih, kao i smanjenje gubitaka po osnovu saobraćajnih nezgoda.

Zoran Sredić, vještak saobraćajne struke, istakao je da su najveći troškovi saobraćajnih nezgoda oni nematerijalni.

“Najveći troškovi su ti nematerijalni troškovi, posljedice saobraćajnih nezgoda, liječenje povrijeđenih, rehabilitacija, a da ne govorimo o narušenom kvalitetu života tih povrijeđenih, koji je svakako nemjerljiv gubitak u svemu tome”, istakao je Sredić za “Nezavisne”.

Naglasio je da se bezbjednošću saobraćaja u RS još uvijek ne upravlja dobro.

“Ako se dobro upravlja bezbjednošću, onda su oscilacije samo u padu i svake godine mora da pada broj saobraćajnih nezgoda i nastradalih, a nikako ne smije da se dešava da jedne godine imate pad, a onda već sljedeće povećanje. Za bezbjednost je potreban novac i to nije trošak, nego investicija i to veoma isplativa investicija”, pojasnio je Sredić.

Istakao je da rezultati ne mogu doći odmah, te da moramo biti svjesni da edukacija učesnika u saobraćaju mora da počne od predškolskih i školskih uzrasta.

Reklama

“Ciljevi Strategije bezbjednosti saobraćaja RS 2013 – 2022. su postavljeni veoma ambiciozno i namjerno su postavljeni ambiciozno. Ono što je najbitnije je da treba težiti tom cilju i da svake godine treba da imamo manje saobraćajnih nezgoda”, rekao je Sredić.

Milan Tešić, inženjer saobraćaja u Agenciji za bezbjednost saobraćaja, kazao je da je od 2015. u RS broj poginulih lica u padu.

“Kada su u pitanju teško povrijeđena lica, tu je malo lošija slika i imamo značajno odstupanje. Bilo je predviđeno da 2017. godine oko 500 lica bude teško povrijeđeno, a bilo ih je 635”, ističe Tešić i dodaje da bi prema konačnom cilju strategije do 2022. godine trebalo da imamo oko 84,85 poginulih.

Prema njegovim riječima, troškovi prema poginulom licu računaju se na osnovu raznih parametara.

“Imate momka od 22 godine koji je na fakultetu dobijao stipendiju, na primjer, Fondacije ‘Dr Milan Jelić’. U osnovnoj i srednjoj školi je takođe dobijao stipendije. On učestvuje u saobraćajnoj nezgodi i pogine i tu u troškove saobraćajne nezgode ulazi sve ono što je njemu država dala u tom periodu, kao i ono što je on mogao kroz život da zaradi kroz doprinose od plate i slično”, pojašnjava Tešić.

Naglasio je da u troškove saobraćajne nezgode ulazi i izlazak policijskih službenika na lice mjesta, zaustavljanje saobraćaja, liječenje povrijeđenih lica i drugo.

Reklama

 

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu