Connect with us

PRIVREDA

Željeznice RS: Akcija spasavanja megagubitaša koju ćemo plaćati decenijama

Objavljeno

 


Krajem idućeg mjeseca očekuje se da će konačno stići prva tranša kredita Svjetske banke, vrijednog 100 miliona maraka, a namjenjenog za veliko spremanje u najvećem gubitašu u Repubici Srpskoj.

Kroz priču o ovom kreditu mogu se jasno isčitati mnoge poruke, od one o neefikasnosti velikih “državnih kombinata”, koji u svim partokratskim društvima, pa i u Republici Srpskoj, služe prvenstveno za masovno zapošljavanje partijskih kadrova, do neefikasnosti sistema vlasti i činjenice da sve to, na kraju krajeva, i doslovno – plaća narod.

Željeznice RS, kao ubjeljivo najveći gubitaš u RS, koji je prošle godine imao skoro 3.200 zaposlenih i ostao upamćen po čestim protestma, pa čak i štrajkovima glađu, nakon dugogodišnjeg katastrofalnog poslovanja došao je u situaciju da ih samo milionski dugoročni kredit može izvući iz dubioze. Takav kredit im je, konačno, odobren u 7. decembra prošle godine, kada je bord direktora Svjetske banke donio odluku o zajmu za restrukturiranje Željeznica RS, u iznosu od 51,3 miliona evra.

Unucima kredit u nasljedstvo

Emanuel Salinas, šef kancelarije Svjetske banke u BiH, tada je poručio da će brzina realizacije kredita zavisiti od efikasnosti vlasti u BiH, navodeći da taj proces u nekim zemljama bude završen za tri mjeseca, a u nekima “potraje čak i do devet mjeseci”. U BiH je “proces”, praćen brojnim opstrukcijama potrajao skoro deset mjeseci i tek nedavno je Parlament BiH retifikovao sporazum o zajmu, a Predsjedništvo BiH dalo saglasnost za ratifikaciju. Tako će novac, koji mnogi željno isčekuju, slučajno ili ne, na račun ŽRS leći upravo nekoliko dana pred izbore.

Oni, koji će se na tim izborima boriti za vlast, ali i oni koji su Željeznice RS doveli do ruba ambisa, kada kredit dođe na naplatu, već će, uglavnom, biti u zasluženoj penziji.

Reklama

Naime, prema ugovoru sa Svjetskom bankom, rok otplate kredita je 32 godine, sa grejs periodom od sedam godina, uračunatim u taj rok. Zajam će se otplaćivati polugodišnje, 15. maja i 15. novembra. U prevodu, to znači da će prva od ukupno 50 rata, od kojih svaka iznosi nešto više od dva miliona KM, na naplatu dospjeti, najvjerovatnije, 2024. godine, a posljednju će naši potomci vratiti 2051. godine, što zanči da će kredit otplaćivati i naši potomci.

Detalji ugovora o zajmu, koji se itekako tiču građana RS, nisu javno objavljeni, ali je sasvim izvjesno da će ga vraćati poreski obveznici, jer je garancije za kredit dala Vlada RS.

Tanja Topić: Raspišite referendum!
Ova situacija je izazvala brojne komentare u javnosti, pa je tako politička analitičarka Tanja Topić, u ranijoj izjavi za Srpskainfo rekla da je vlast, prije nego što je zadužila sadašnje i buduće generacije, trebalo da o tome – raspiše referendum.

-Bilo bi najpoštenije da se narod direktno izjasni o tome. Zašto o tom kreditu nije raspisan referendum, ako već toliko forsiramo instituciju referendma u Republici Srpskoj – rekla je Topićeva.

O velikoj akciji spasavanja najvećeg gubitaša u RS do sada su najviše javno govorili sindikalci, a u Željeznicama RS ih ima na pretek, jer u preduzeću djeluje čak sedam sindikata, od kojih četiri okupljaju veliki broj članova. Iako se u nekim nijansama ne slažu, svi sindikalci u Željeznicama RS su saglasni da je veliki problem u procesu restrukturiranja taj što će milionima iz kredita raspolagati aktuelno rukovodstvo ŽRS, koje je, tvrde, u dobroj mjeri doprinelo propasti preduzeća. Dragan Savanović, koji je već devet godina na čelu posrnulog giganta, za razliku od sindikalaca vješto izbjegava bliske susrete s javnošću. I kada se pojavi pred kamerama, javnost od njega ne može čuti bitne podatke. Tako je nedavno, na pitanje novinara Srpskainfo koliki je ukupni akumulirani gubitak Željeznica RS, odgovorio da “ne zna taj podatak, jer mu je u glavi milion cifara”.

Minus u stotinama miliona KM

Reklama

Prema finansijskim izvještajima, ukupan akumulirani gubitak ŽRS je oko 115 miliona maraka, mada poznavaoci prilika tvrde da bi ta cifra, kada se uzmu u obzir sva potraživanja, pa i tužbe, koje će uskoro stići na naplatu, mogao biti daleko veći.

Pitanje je, dakle, da li će i kredit od 100 miliona maraka biti dovoljan da se popeglaju svi minusi Željeznica RS. Izvjesno je, međutim, da nakon što stigne taj novac, slijedi veliko spremanje u ŽRS, a ono podrazumijeva drastično smanjenje broja radnika, vlasničko i finansijsko restrukturiranje i podjelu preduzeća na dvije kompanije: jednu za infrastukturu, a drugu za operacije, odnosno prevoz. Kako je nedavno rekao Goran Čamdžić, lider jednog od najvećih sindikata u ŽRS, to vjerovatno znači da će, kada se cijela priča završi, prugama u Repubike Srpske špartati vozovi inostranih željezica.

Višak još najmanje 500 radnika

-Od 2011. godine broj radnika u Željeznicama RS smanjen je za 1.100, a od početka restrukturisanja, 1. marta , za 500, što je i predviđeno ovim procesom – izjavio je ministar saobraćaja RS Neđo Trninić.

Do kraja ovog procesa brojno stanje na Železnicama RS treba da bude smanjeno za još 500 radnika. Prema podatku koji je nedavno iznio predsjednik Sindikata željezničara RS Jelenko Dobraš, Željeznice RS trenutno imaju 2.560 zaposlenih, a sindikalci već odavno upozoravaju da uprava ŽRS smanjuje broj zaposlenih tako što se rešava operativnog osoblja, poput skretničara, manevrista i otpravnika vozova, dok privilegovani u kancelarijama ostaju pošteđeni.

 

Reklama

Izvor: Srpskainfo.com

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu