FINANSIJE
Pola miliona ljudi u BiH plaća preko interneta
Gotovo pola miliona stanovnika Bosne i Hercegovine do sada je počelo da koristi elektronske usluge u bankarstvu.
Broj onih koji se odlučuju da pređu na internet ili neki drugi vid elektronskog bankarstva, užurbano raste već nekoliko godina. Po podacima Centralne banke BiH, samo u prošloj godini za to se odlučilo oko 107.000 klijenata banaka u BiH, što je gotovo 28 odsto više korisnika nego u prethodnoj godini.
– Svaka četvrta kartica izdata u BiH u 2017. godini je korišćena, između ostalog, i za usluge elektronskog bankarstva. Koliko je korišćenje elektronskog bankarstva u porastu posljednjih godina, najbolje ilustruje činjenica da je u 2011. godini tek svaki osamnaesti vlasnik kartice izdate u BiH koristio ovu vrstu kartičnih usluga – navode iz Centralne banke BiH.
Trend rasta nastavio se i ove godine, ističu u Udruženju banaka BiH, dodajući da je to dobra vijest.
– Bankarski sektor u BiH je sastavni dio svjetskog bankarstva. Sve promjene u svijetu reflektuju se i na BiH, istina sa malim zakašnjenjem, iz jasnih razloga. Digitalizacija je budućnost bankarstva i ne samo njega. Razvojem digitalizacije i posljedicama njene primjene nestaju ili bar postaju nejasne granice između industrija. Tako je korištenje digitalnih kanala u bankarstvu u BiH u intezivnom porastu posljednjih godina – kaže direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle.
Po njegovim riječima, digitalizacija je već sada sadašnjost, a onda i budućnost rada u ovom sektoru.
– Na nama je da što bolje i aktivnije budemo subjekt takvih promjena i da nastojimo da koristimo sve benifite koje one donose. Nikad više ljudska kreativnost i kognitivna sposobnost nije bila tako presudan faktor u kreiranju budućnosti – kaže Kutle.
U bankama ističu i da stanovništvo sve više prepoznaje prednosti elektronskog bankarstva koje pruža razne pogodnosti kao što je pristup svima računima 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, značajno povoljnije naknade, uštedu vremena i slično.
Za korišćenje usluge elektronskog bankarstva potrebno je otvoriti transakcioni račun u banci i popuniti pristupnicu za ove vrste servisa, a nakon toga je moguće koristiti ove usluge sa računara, tableta ili mobilnog telefona. Često se ove usluge koriste za plaćanje računa, bez potrebe da se stoji u redovima i na šalterima.
Ova vrsta bankarstva već je jako popularna u Evropi, a banke u EU su, kao posljedica toga, prije dvije godine zatvorile oko 9.000 poslovnica i otpustile oko 50.000 radnika. Od 2008. godine zatvoreno je više od petine od ukupnog broja bankarskih poslovnica u EU, a najviše zbog okretanja klijenata elektronskom bankarstvu.
U BiH, međutim, bankari za sada ne predviđaju takav scenario.
– Nije realno očekivati smanjenje radnih mjesta u bankarstvu zbog porasta digitalizacije. Činjenica je da su banke i u 2018. godini povećale broj zaposlenih. Jasno je da će se drastično mijenjati kvalifikacijska struktura radnika, zbog potreba za različitim proizvodima i uslugama koje danas nisu u upotrebi. Banke će imati novi fokus na nove biznis modele i nove načine za kreiranje vrijednosti. Nadalje, kreiraće nove načine rada kojim će digitalizovane operacije graditi za poboljšanje efikasnosti i stavljanje klijenata u centar događaja. Treći segment na koji će se staviti akcenat je kreiranje novih ekspertiza. Njima će se izgrađivati nove sposobnosti kroz kulturu otvorenosti, inovacija i zajedničkog djelovanja – kaže Berislav Kutle.
Slična očekivanja ima i rukovodilac sektora bankarstva Udruženja ekonomista SWOT Marko Đogo.
– Kod nas je to čisto pozitivna stvar, jer se povećava efikasnost i produktivnost rada u bankama. Istovremeno, ne očekujem da se može desiti u nekom srednjoročnom periodu da tehnički progres dovede do pada broja zaposlenih u bankarstvu, prvenstveno zbog stalne tendencije privrednog rasta i rasta bankarskog sektora. To je drugačija situacija nego u jako razvijenim zemljama. Suština je u tome da smo mi još zemlja u razvoju koja nije dostigla svoje potencijale i velika je vjerovatnoća da će ekonomija nastaviti da raste, tako da taj tehnički progres se ne bi trebao osjetiti, jer bi bio poništen stalnim rastom privrede. U veoma razvijenim zemljama, kada dođe do tehničkog progresa, onda se smanji broj klijenata koji idu na banke za recimo 20 odsto i dolazi do pada. Kod nas ako dođe do progresa, to se smanjuje za oko dva odsto, ali nam kompletan rast privrede bude tri-četiri odsto, tako da bismo i dalje imali rast bankarstva uprkos tehničkom progresu – kaže Đogo.
Izvor: Srpskainfo.com
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca