PRIVREDA
Znatno brže raste broj zaposlenih u FBiH nego u RS
SARAJEVO – Zvanični podaci kojim raspolažu entitetski zavodi za statistiku govore kako je u mandatu aktuelne vlasti u Federaciji BiH zaposleno 52.486 osoba više nego u mandatu vlasti u Republici Srpskoj.
Iz Zavoda za statistiku RS kazali su nam da je 2015. godine u manjem bh. entitetu bilo zaposleno 243.166 osoba. Podsjećanja radi, 18. decembra 2014. godine oformljena je Vlada Republike Srpske na čelu s premijerkom Željkom Cvijanović.
Nakon skoro četiri godine mandata vlasti u RS, Zavod za statistiku RS bilježi 263.739 zaposlenih osoba. To znači da je od 2015. godine do 31. marta 2018. godine broj zaposlenih osoba u RS porastao za 20.573 osobe.
Od ukupnog broja zaposlenih 192.678 osoba prijavljeno je na ugovoru o radu na neodređeno vrijeme, a 30.329 na ugovoru o radu na određeno vrijeme. Iz Zavoda za statistiku pojašnjavaju da je ukupna brojka od 223.007 bez poduzetnika i zaposlenih kod poduzetnika.
U isto vrijeme, kako smo ranije pisali, iz Federalnog zavoda za statistiku potvrđeno nam je da je ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH u aprilu 2015. godine bio 448.232 osobe, dok je u julu 2018. godine broj zaposlenih iznosio 521.291.
Vlada Federacije BiH na čelu s premijerom Fadilom Novalićem imenovana je 31. marta 2015. godine, što znači da je u mandatu aktuelne vlasti u Federaciji BiH zabilježen rast broja zaposlenih za 73.059 osoba,. Odnosno 46.298 osoba, ako kao relevantne uzmemo podatke Porezne uprave Federacije BiH (o razlici između podataka Federalnog zavoda za statistiku i Porezne uprave FBiH možete pročitati ovdje).
Kada kompariramo podatke entitetskih zavoda za statistiku doći ćemo do zaključka da je u periodu od 2015. do 2018. godine u Federaciji BiH zaposleno 52.486 osoba više nego u Republici Srpskoj ili 25.725 osoba ako se koriste podaci Porezne uprave FBiH.
Iz Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS kazali su nam da je broj penzionera u RS u avgust 2018. godine bio 262.129. Od tog broja, ukupno 45.896 penzionera otišlo je u penziju u periodu od 31. marta 2015. godine do 31. avgusta 2018. godine.
Od Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS tražili smo i podatke o ukupnom broju penzionera koji primaju minimalnu penziju. Kako su nam pojasnili, najniža penzija prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju RS zavisi od dužine penzijskog staža i određena je u pet niova i to:
* prvi nivo (187,84 KM) – prima je 17.752 korisnika (penzijski staž do 15 godina),
* drugi nivo (225,42 KM) – prima je 7.191 korisnik (penzijski staž 15-20 godina),
* treći nivo (262,98 KM) – prima je 18.926 korisnika (penzijski staž 20-30 godina),
* četvrti nivo (300,57 KM) – prima je 13.024 korisnika (penzijski staž 30-40 godina)
* peti nivo (375,72 KM) – prima je 9.075 korisnika (penzijski staž 40 godina i više)
To znači da minimalnu penziju od iznosu od 187,84 KM do 375,72 KM u RS prima ukupno 65.968 penzionera. Od ukupnog broja penzionera 4.012 korisnika prima penziju veću od 800 KM. Statistički gledano, 25 posto penzionera u RS prima minimalnu penziju, a samo 1,5 posto penzionera ima penziju veću od 800 KM.
Što se tiče Federacije BiH, iz Federalnog zavoda za penzijsko-invalidsko osiguranje kazali su nam da je u avgustu 2018. godine isplaćeno 412.815 penzija. Zvanični podaci govore da Federacija BiH ima 150.686 penzionera više od Republike Srpske.
Od 31. marta 2015. godine do 13. septembra 2018. godine iz Federalnog zavoda za MIO/PIO potvrdili su nam da je u tom periodu broj penzionera porastao za 22.802 korisnika.
Iako FBiH ima veći ukupan broj penzionera od RS, zvanični podaci govore da su od 2015. godine do avgusta 2018. godine u RS u penziju otišle 23.094 osobe više nego u FBiH.
Od ukupnog broja penzionera u FBiH njih 166.561 prima minimalnu penziju od 348,06 KM, dok 18.811 penzionera prima penziju višu od 800 KM. Statistički, 40 posto penzionera u FBiH prima minimalnu penziju, a samo 4 posto penziju višu od 800 KM.
Izvor: Klix.ba
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca