Connect with us

FINANSIJE

Konačno rastu prihodi od putarina

Objavljeno

 


Putarina

BANJALUKA – Prihodi od putarina na autoputevima RS se povećavaju iz kvartala u kvartal, što pokazuje da je sve veći broj vozila koja ih koriste, te da se vozači manje služe alternativnim pravcima.

Prema podacima preduzeća “Autoputevi RS”, u prvih devet mjeseci ostvareno je oko sedam miliona KM prihoda od putarina, preciznije 7.256.556,87 KM bez PDV-a.

“U prvom kvartalu ove godine ostvaren je prihod u iznosu od 1.963.649,73 KM bez PDV-a, u drugom kvartalu 2.457.520,93 bez PDV-a, a u trećem 2.835.386,21 KM bez PDV-a”, rekli su u “Autoputevima RS” i istakli da se prihodi povećavaju iz kvartala u kvartal.

Dodali su da se putarina na autoputevima u RS trenutno naplaćuje na naplatnoj stanici Jakupovci, na autoputu Gradiška – Banjaluka, te na naplatnim stanicama Prnjavor i Kladari na autoputu “9. januar” Banjaluka – Doboj.

“U toku je priprema za puštanje u rad naplatnih stanica Laktaši i Drugovići, kao i privremene naplatne stanice na petlji Mahovljani. Po završetku izgradnje naplatnih stanica u Aleksandrovcu, Novoj Topoli i Čatrnji biće stvoreni uslovi za kompletno zatvaranje sistema naplate i naplatu putarine po pređenom kilometru”, istakli su u “Autoputevima RS”.

Dušan Topić, direktor “Autoputeva RS”, kaže da ovaj podatak jasno pokazuje da se povećava broj vozila na autoputu te da se očekuje da će ih biti sve više.

Reklama

“Sada očekujemo značajan porast jer smo uvezali sto kilometara autoputa. Već se to primijeti, ali ćemo pravu slikati imati za neki duži period. Ovo uvezivanje trebalo bi da privuče i tranzitni saobraćaj, što dosad nije bio slučaj. Očekujemo povećan međugradski – lokalni saobraćaj, ali posebno tranzitni koji povezuje centralnu BiH sa Evropom”, rekao je Topić i dodao da će se izgradnjom mosta na Savi broj vozila definitivno još više povećati, ali da na to još treba sačekati.

Predrag Duduković, ekonomski analitičar, kaže da su prihodi od putarina veći jer ljudi ipak izbjegavaju alternativne pravce zbog toga što se na njima stvaraju ogromne gužve te vozači sada pribjegavaju autoputevima.

“Što se više bude širila mreža autoputeva, sigurno će ih ljudi i više koristiti. Isplativije je ići autoputem, nego gužvama po alternativnim pravcima”, rekao je Duduković i dodao da se u narednom periodu može očekivati sve više vozila na autoputevima u RS, posebno ako se u dogledno vrijeme izgradi most na Savi i time poveže autoput dalje do Hrvatske, odakle bi imali pravce za Beograd ili za zapad.

Sistem naplate Banjaluka – Doboj

Dušan Topić, direktor “Autoputeva RS”, rekao je da još nisu počeli sa novom politikom cijena, ali da se radi na tome da se uskoro zatvori sistem naplate Banjaluka – Doboj.

Zasad, kad se ide iz Banjaluke za Doboj, plaća se na dvije naplatne kućice, a iz Doboja za Banjaluku samo na jednoj.

Reklama

“Opet će biti slobodnih dionica, ali generalno će se spustiti dosadašnji nivo cijena 10 do 15 odsto, što će dodatno da privuče vozače koji će koristiti autoput. Konačna cijena se još ne zna, radimo na tome. Idemo sa prijedlogom ka Vladi RS, a oni daju odluku”, rekao je Topić.

 

Izvor: Nezavisne novine

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu