Connect with us

PRIVREDA

Proizvodnja debelo zaostaje za trgovinom

Objavljeno

 


Poreska uprava RS

BANJALUKA – Od 40.322 privredna subjekta koja su poslovala u Republici Srpskoj tokom 2017. godine – samo su 84 velika preduzeća, pokazuju podaci Poreske uprave RS i Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) RS.

Prema istim podacima, u protekloj godini u RS poslovalo je 17.559 malih i srednjih preduzeća, kao i 22.679 preduzetnika, od čega su tri velika.

Svi zajedno zapošljavaju blizu 200.000 radnika, od čega u velikim preduzećima radi 56.384 ljudi, a u srednjim 100.439, dok je kod preduzetnika zaposleno 41.896 lica.

Većina malih i srednjih preduzeća je skoncentrisana u sektoru trgovine (34,50 odsto), prerađivačkoj industriji (13,95 odsto), ugostiteljstvu (12,35 odsto) i saobraćaju (8,09 odsto). Prema obliku organizovanja i dalje su dominantna društva s ograničenom odgovornošću, sa 86,10 odsto.

Mala i srednja preduzeća su u prošloj godini ostvarila tri četvrtine poslovnih prihoda od svih preduzeća, a ista je situacija kada je i dobit u pitanju.

Gledano po geografskim područjima Republike Srpske, kao i do sada, dominira privredno područje Banjaluke.

Reklama

Podaci pokazuju i kako broj malih i srednjih preduzeća raste, kao i broj zaposlenih u njima.

„Finansijska podrška sektoru malih i srednjih preduzeća na republičkom nivou pružena je za realizaciju projekata zapošljavanja i samozapošljavanja, za podršku projekata u oblasti razvoja turizma i za projekte iz poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u ukupnom iznosu 12,86 miliona KM. Treba pomenuti i sredstva plasirana kroz kreditne linije Investiciono-razvojne banke RS u ukupnom iznosu od 61,23 miliona KM“, navodi se u saopštenju Vlade RS.

Predrag Duduković, ekonomista iz Banjaluke, kaže kako mali broj velikih privrednih sistema ne mora da bude neki negativan pokazatelj, ali da podatak koji govori da kod malih i srednjih preduzeća dominira trgovina, svakako privlači pažnju i stvara razlog za zabrinutost.

Dodaje kako velika preduzeća zapošljavaju puno radnika i za sobom povlače dosta manjih preduzeća i kooperanata, ali nisu presudna i neophodna da bi se jedno društvo razvijalo.

„Pored velikih, i srednja preduzeća su vrlo poželjna, jer generišu dosta malih preduzeća oko sebe i jednostavno ih uvezuju, nakon čega mala od njih žive. Veći problem je što je trgovina dominantna, a mi bi trebalo da se, prije svega, bavimo proizvodnjom. Društvo ne može živjeti od trgovine i moramo imati više proizvodnih preduzeća koja ostvaruju novu vrijednost i takva sa svojim proizvodima mogu nastupati na drugim tržištima van našeg područja te se na taj način razvijati“, kazao je Duduković.

Usvojena informacija o proizvodnom ciklusu
Vlada RS je na jučerašnjoj sjednici usvojila i informaciju o zasnivanju novog proizvodnog ciklusa u 2018. godini.

Reklama

U jesenjoj sjetvi 2018. godine biće zasijano ukupno 65.616 hektara pod ratarskim kulturama, od čega će oko 40.100 hektara biti zasijano pod pšenicom kao dominantnom ratarskom kulturom u jesenjoj sjetvi. Pod uljanom repicom će biti zasijano 1.735 hektara.

Vlada RS je dala saglasnost da se izvrši prodaja dijela nepokretnosti na prostoru akcionarskog društva „Jadar“ Zvornik, gdje je potencijalni investitor pokazao interes za kupovinu objekta s pripadajućim zemljištem.

 

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu