INVESTICIJE
Uskoro nastavak gradnje dionica autoputa u FBiH
SARAJEVO – Direktor Javnog preduzeća Autoceste FBiH Adnan Terzić kaže da je procedura za izgradnju nekoliko dionica autoputa na Koridoru 5C dovedena do kraja te da se uskoro može očekivati gradnja dijelova ovog infrastrukturnog projekta.
”U periodu dok je još raspravljano o akcizama mi nismo čekali, radili smo. Našli smo finansijere za pojedine dionice autoputa i u saglasnosti s njima uspjeli smo započeti veći broj tenderskih procedura. Sada smo došli do toga da su skoro svi ugovori potpisani. Naravno, neki čekaju ratifikaciju. U toku je drugi krug ratifikacije na državnom parlamentu, da bi to bilo operativno”, kazao je Terzić.
Naveo je da trenutno imaju otvorene procese evaluacije za ponovljeni projekt za dionicu Počitelj – Zvirovići, vrijedan 100 miliona evra koji finansira Evropska investiciona banka. Sada više u vezi s ovim projektom, kako je rekao on, nema nikakvih upitnika, jer rade s konsultantima EIB-a.
Dionice kod Zenice
”Takođe, imamo projekt za koji smo završili evaluaciju i veoma smo blizu dodjele ugovora, a to je nastavak gradnje zaobilaznice oko Zenice, od Donje Gračanice do ulaska u tunel Zenica. Taj projekt finansira EBRD s 55 miliona evra. Do sredine novembra ćemo imati ugovor za taj projekt. Otvorili smo finansijske ponude za projekt koji finansira OFID. Prije mjesec je potpisan ugovor s državom. Trebaće, ipak, vremena dok ta sredstva postanu operativna. To je 49 miliona evra za dionicu od Vranduka do izlaza iz tunela Zenica. Sam tunel Zenica je u procesu dobijanja saglasnosti na evaluaciju za urađenu pretkvalifikaciju. EIB ga finansira s 50 miliona evra. Nakon saglasnosti nastavićemo prikupljanje ponuda. Početkom godine taj projekt bi mogao biti dodijeljen. To znači da do Vranduka imamo proces koji je veoma blizu, dakle, da sva tri lota dodijelimo ugovore”, rekao je Terzić.
Otkrio je da je u toku procedura i za tri dionice prema jugu.
”Tu je dionica Poprikuše – Nemila. EBRD daje 70 miliona evra, a čitav projekt košta 180 miliona evra. Tu imamo pismo namjere od EIB-a da će finansirati sa 90 miliona evra i ostatak su grant sredstva EU. Mi 1. novembra otvaramo pretkvalifiakcijske ponude, a onda ćemo ići s ponudom ugovora. Već smo otvorili ponude za tunel Ivan, a to je drugi EBRD-ov kredit u visini od 50 miliona evra i imamo pismo namjere od EIB-a za 50 miliona evra za dionicu od završene trase u Tarčinu do tunela Ivan. U sljedećem periodu ići će se na potpisivanje ugovora. Treći ugovor koji je potpisan je za dionicu Mostar jug prema Buni, ali nismo za ovu godinu planirali raspisivanje tendera zato što imamo još određenih nejasnoća u vezi sa samom trasom. To bismo trebali uraditi u sljedećoj godini”, naveo je Terzić.
On nam je otkrio da postoje određene poteškoće u vezi s gradnjom tunela Hranjen prema Goraždu.
”Imamo potpisan ugovor. Ima odobren izvođač radova, ali pošto je sredstva osigurala Vlada FBiH preko svojih javnih preduzeća radi se prema Zakonu o javnim nabavkama. Sada imamo kod odabira nadzora probleme jer se stalno neko žali, pokreću se žalbeni postupci. To zaista dovodi u pitanje sam početak radova”, kazao je Terzić.
Govoreći o plasiranju miliona obveznica Autocesta putem Sarajevske berze radi osiguranja 100 miliona KM, Terzić je rekao da se prvi put desilo da u ovom iznosu bilo koje javno preduzeće u BiH izlazi na tržište kapitala ponudom svojih obveznica.
”Razlog je jednostavan. Svi projekti o kojima smo govorili, 80 posto njih, su ugovoreni, ali nije završena ratifikacija. Dakle, oni su sigurni jer su garant za to evropski investitori. Samo je sada pitanje operativnosti bh. vlasti kada će se završiti proces ratifikacije, a mi smo u dogovoru s tim bankama započeli procese tenderisanja i dodjele ugovora. Dakle mi ne izdajemo obveznice da bismo pokrili neke gubitke, nego je isključivo namjera da se predfinansiraju projekti koje su već odobrile finansijske institucije. Kada provedemo proceduru dodijelićemo ugovore, platiti avans, dok kredit ne postane operativan, a sredstva će nam biti vraćena. Dakle nikoga ne čekamo, ubrzavamo proces”, naglasio je direktor Autocesta.
Drugi razlog zbog čega su ušli u ovaj proces, kako navodi, jeste taj što postoji realna mogućnost da Vlada FBiH prepozna da kroz obveznice javnog preduzeća može animirati određen broj fizičkih osoba koje drže u bankama 10 milijardi KM u vidu štednje.
”Dakle ako na prvoj emisiji položimo ispit, ne sumnjam da će se barem 10 posto tih sredstava, koja se drže u bankama i koja u principu ne služe nikome, moći aktivirati za izgradnju brzih cesta. Siguran sam da je prva emisija aposolutno pokrivena u smislu vraćanja obaveza. Navest ću primjer, tek prije mjesec država je potpisala ugovor s OFID-om, a mi smo već bili otvorili finansijsku ponudu. Kada bismo čekali da prođe proces ratifikacije koji nije baš jednostavan u BiH, onda bismo bili u poziciji da 5-6 mjeseci ne započinjemo ovaj projekt”, kazao je on.
Kritike zbog neizgrađenih kilometara
Direktora Autocesta FBiH upitali smo kako odgovara na kritike opozicije da su u mandatu prošle vlasti izgrađene desetine kilometara autoputa, dok u ovom mandatu toga nema, a Terzić je kazao da nije došao na ovu funkciju da se s nekim takmiči.
”Postoje fakti. Mi smo tek u prošloj godini dobili prva dva ključna preduslova da se uopšte nastavi graditi, a to je usvajanje izmjena i dopuna Prostornog plana FBiH, jer se na 11 mjesta promijenila trasa koridora 5C. Deset godina se pokušavalo usvojiti taj akt. To se tek desilo prošle godine, a bez tog akta nismo imali nijednu naznaku da dobijemo neku građevinsku dozvolu. Takođe, resursi BiH za dalja zaduženja su bili ograničeni i bili su uslovljeni usavjanjem novih akciza, na šta se takođe duže čekalo. Nakon toga dobili smo milijardu i 70 miliona evra osiguranih finansijskih sredstava plus 90 miliona evra granta. Ja ne želim da ulazim u bilo kakve političke rasprave. Koridor 5C je nadstranački projekt i to nije bosanski, već evropski projekt. Mi se prema njemu tako odnosimo. Ali mi smo bez obzira na sve uporedo radili da se osiguraju tehničke pretpostavke da se nastavi gradnja”, kazao je Terzić.
Izvor: Klix
INVESTICIJE
Eksproprijacija zemljišta za aerodrom u Trebinju biće završena 2025. godine
Eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje aerodroma u Trebinju, biće završena 2025. godine, saopšteno je nakon sjednice Vlade Republike Srpske koja je održana u Banjaluci.
Vlada je na sjednici utvrdila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju, po hitnom postupku, a zakon će, kako je navedeno, biti donesen iz razloga što postupci eksproprijacije u 2020. godini nisu ni mogli biti započeti zbog pandemije virusa korona.
– Odnosno, bili su usporeni zbog pandemije izazvane virusom kovid 19, te će se oni okončati u 2025. godini, a sve s ciljem izgradnje aerodroma i realizacije jednog ovakvog složenog projekta koji je od opšteg interesa za Republiku Srpsku – naglašeno je iz vladinog kabineta za odnose s javnošću.
INVESTICIJE
Napreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
Nova bolnica u Trebinju je najveći zdravstveni projekat u istočnoj Hercegovini koji je od velikog značaja za ovaj grad i cijelu regiju, a plan je da do početka aprila naredne godine budu završeni građevinski radovi, izjavio je Srni direktor Bolnice Trebinje Nedeljko Lambeta.
Lambeta je istakao da će nakon završetka građevinskih radova početi opremanje nove bolnice, te da očekuje da će krajem sljedeće godine nova bolnica biti završena i početi sa radom.
„Vrijednost projekta je 128 miliona KM, nova bolnica će imati 223 kreveta, prostiraće se na 17.500 kvadrata, imaće sve što do sad Trebinje i Hercegovina nisu imali, od najsavremenijeg magneta, dijagnostike, šest operacionih sala, angio-sale“, rekao je Lambeta.
On je izrazio zadovoljstvo dinamikom izvođenja radova, napominjući da je počela da se radi fekalna i kanalizaciona mreža, a krajem ove ili početkom sljedeće godine počeće se sa rješavanjem elektro-instalacija.
Lambeta je objasnio da se na objektu nove bolnice sada stavlja fasada, koja će biti završena do kraja septembra ili u prvoj polovini oktobra, a u unutrašnjosti, odnosno prizemlju, već se došlo do finih radova.
POZITIVNO POSLOVANJE BOLNICE TREBINJE
Lambeta je naglasio da je u protekle tri godine Bolnica u Trebinju pozitivno poslovala i da je nakon petnaestak godina napravljen kontinuitet uspjeha.
„Polugodišnji izvještaj za 2024. godinu pokazao je da je Bolnica pozitivno poslovala, a taj trend će biti do kraja godine„, rekao je Lambeta.
On je naveo da se plate zaposlenima uredno isplaćuju, te napomenuo da je mnogo uloženo u opremu, između ostalog, u nabavku sanitetskih vozila, CT i aparata za ultrazvuk.
„Dug prema dobavljačima je u prethodne tri godine smanjen za 70 odsto, a plan je da se do ulaska u novu bolnicu, taj dug svede na nulu. Očekujem da ćemo četvrtu godinu zaredom uspješno da poslujemo„, rekao je Lambeta.
NASTAVLJA SE ULAGANJE U KADAR – SVI ZAINTERESOVANI LJEKARI DA SE JAVE BOLNICI
Lambeta je rekao da je Bolnica u Trebinju u nepune četiri godine raspisala 43 specijalizacije, a da u ovoj zdravstvenoj ustanovi radi 46 ljekara specijalista i tri ljekara koji još nisu dobili specijalizaciju.
On je istakao da je plan po novoj sistematizaciji da broj ljekara bude između 110 i 120.
Lambeta je rekao da u ovoj godini imaju otvorenih 11 specijalizacija, te da Bolnica ima i oko 30 spoljnih saradnika iz Beograda i Banjaluke koji rade kompleksnije zahvate.
„Nastavićemo ulaganje u kadar, pozivam sve ljekare koji su u potrazi za specijalizacijom i poslom da se jave“, dodao je Lambeta.
On je naveo da su konkurski raspisivani i za medicinske sestre, te da će potrebe za ovim kadrom biti povećane prelaskom u novu bolnicu.
Lambeta je ukazao da su „gorući problem“ babice, odnosno akušeri kojih nedostaje, te da se radi na rješavanju tog problema.
„Srednji medicinski kadar će u narednom periodu ići na edukacije u Univerzitetsko klinički centar Republike Srpske, Beograd i inostranstvo zbog nabavke nove opreme da bi mogli da se pripreme za rad„, rekao je Lambeta.
Prema njegovim riječima, broj poroda u trebinjskoj Bolnici u protekle dvije godine je povećan, ljekarski kadar na ginekologiji je podmlađen, a realizuje se i usluga epidurala.
„Zajedno sa gradom, Udruženjem porodica sa problemom steriliteta `Bebe` i energetskim sektorom privodimo kraju projekat nabavku tripl-dabl testa za trudnice. Mislim da će u ovaj projekat biti uključen i Kabinet predsjednika Republike„, rekao je Lambeta.
On je izrazio očekivanje da će u oktobru nabaviti taj aparat i staviti ga u funkciju, tako da trudnice više neće morati tu uslugu da traže van Trebinja.
NOVOSTI
Trebinje 2050 – Raspisan konkurs za idejno rješenje futurističke vizije i razvoja grada na Trebišnjici
Grad Trebinje je raspisao međunarodni konkurs za izradu idejnog rješenja projekta „Trebinje 2050“.
Kako se navodi u dokumentaciji cilj konkursa jeste prikupljanje i izbor najboljeg i najkvalitetnijeg idejnog rješenja za povezivanje starog gradskog jezgra sa „Novo Trebinje“, Kongresnim centrom i planiranim aerodromom Trebinje.
– Drugi cilj nabavke je dodjela ugovora o javnoj nabavci usluga za izradu projekta „Trebinje 2050“. Iz odabranog idejnog rješenja će proizići jasan predmet nabavke usluga čije ugovaranje će biti predmet pregovaračkog postupka u skladu sa članom 23. stav a) ZJN koji slijedi nakon provedenog konkursa za izradu idejnog rješenja s ciljem dodjele ugovora za izradu projekta „Trebinje 2050“ – pojašnjeno je.
Rok za prijem radova je 14. avgust do 12 časova, a procjenjena vrijednost nabavke iznosi 38.641 KM bez PDV-a, odnosno 45.209 KM sa PDV-om
Za izbor najboljeg idejnog rješenja imenovaće se konkursna komisija koja će završiti s radom u roku od 15 dana od posljednjeg dana predviđenog za predaju konkursnih radova, dodaje se.
Kandidati za izradu idejnog rješenja projektnog prijedloga „Trebinje 2050“ treba da uključe slijedeće elemente:
1. Razvoj strateških planova za Trebinje: Povezivanje starog gradskog jezgra sa „Novim Trebinjem“, Kongresnim centrom i planiranim aerodromom Trebinje.
2. Kreacija scenarija 3D projekcija: Razvoj detaljnih scenarija 3D projekcija za svaki od tri definisana vremenska
segmenta, omogućavajući vizualizaciju planiranih ciljeva i razvoja grada.
3. Kreacija scenarija promotivnih filmova: Kreacija scenarija promotivnih filmova, svaki fokusiran na određeni vremenski segment, kako bi se informisala i motivisala lokalna zajednica.
4. Izrada nacrta (drafta) knjige, informativne verzije i promotivne verzije „Trebinje 2050“ plana: Proizvodnja tvrdih knjiga punih verzija plana (500 primjeraka).
5. Kreacija nacrta (drafta) informativnih verzija (2.000 primjeraka) za širu distribuciju.
6. Razvoj nacrta (drafta) promotivnih verzija (5.000 primjeraka) za podsticanje interesa i učešća građana.
7. Kreacija mok-upa futurističkog „Trebinja 2050“: Razvoj nacrta makete vizuelnog prikaza futurističkog izgleda „Trebinja 2050“, pružajući inspiraciju i viziju budućnosti.
8. Razvoj „Trebinje 2050“ veb stranice: Kreacija sadržaja informativne i interaktivne veb stranice koja će služiti kao
središnje mjesto za informacije, učešće građana i praćenje napretka.
9. Postavljanje informacionog pulta za „Trebinje 2050“: Detaljan opis fizičkog informativnog pulta u gradu kako bi građani imali pristup informacijama o planu, mogli postavljati pitanja i dijeliti svoje ideje.
– Ovaj sveobuhvatan projekat treba da kombinuje različite strategije i alatke kako bi se obezbijedila sveobuhvatna implementacija Trebinje 2050 plana, stvarajući održiv i prosperitetan grad za sve svoje građane – navodi se u opisu projekta.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca