Connect with us

PRIVREDA

Rodna godina otvara sezonska radna mjesta

BANJA LUKA – – Prehrambena industrija u RS, zahvaljujući rodnoj godini, zaposliće na stotine sezonskih radnika, koji će biti angažovani na preradi voća i povrća.

Objavljeno

 


 

U pogonima prehrambeno-prerađivačkih preduzeća naći će se uglavnom sirovina ubrana na poljoprivrednim parcelama u Srpskoj. Otkupom voća i povrća od domaćih proizvođača prerađivači štede milione maraka, koliko ih košta uvoz sirovine iz regiona.

Direktor banjalučke „Vitaminke“ Žarko Mikić ističe da proces prerade u ovom preduzeću traje već dva mjeseca i do sada je na sezonskim poslovima angažovano oko 100 radnika, dok će taj broj u septembru biti tri puta veći.

– Sezonci angažovani na istovaranju sirovina, punjenju tegli, čišćenju sirovina i drugim poslovima mjesečno mogu da zarade i do 500 maraka. Oni koji rade noćnu smjenu ostvaruju i veću zaradu – istakao je Mikić.

Dodaje da će „Vitaminka“ otkupiti oko 5.500 tona voća i povrća, te da je obim proizvodnje za nekoliko procenata povećan u odnosu na prošlu godinu.

– Završavamo preradu krastavaca kornišona, a u toku je i prerada prvih 170 od planiranih 900 tona šljiva – rekao je Mikić i dodao da je u planu i prerada oko 1.000 tona jabuka.

Reklama

Najveći problem za ovog prerađivača jesu paprike kojih nema dovoljno na našem tržištu, a koje čine veliki dio proizvodnog procesa, pa su prinuđeni da ih uvezu iz Srbije i Makedonije.

Generalni direktor preduzeća „Sava Semberija“ iz Bijeljine Vojo Kosanović ističe da će u punom jeku sezone preduzeće angažovati oko 300 sezonskih radnika.

– Satnica za radnike koji su angažovani u fabrici je 2,50 maraka, dok su sezonci na njivama plaćeni 3,50 maraka po satu, a za sve njih obezbijeđena je i hrana – rekao je Kosanović.

S obzirom na činjenicu da vremenske neprilike utiču na prinos i kvalitet sirovine, ovo preduzeće pored otkupa voća i povrća od semberskih ratara, dio sirovine uvozi iz regiona.

– Proizvodnju smo povećali sa prošlogodišnjih 4.000 tona gotovog proizvoda na 7.000 tona, a od ove godine započeli smo i vlastitu proizvodnju sirovine na 14 hektara obradive površine – dodao je Kosanović.

Preduzeće „Spektar drink“ iz Bijeljine ne zapošljava sezonske radnike, a u proizvodnim procesima angažuju stalnu radnu snagu.

Reklama

– Planiramo otkup oko 600 tona voća iz BiH. Ova količina će uglavnom zadovoljiti naše potrebe, izuzev sirovina koje su u deficitu na domaćem tržištu, kao što su aronija, cvekla i ribizla, koje uvozimo – rekao je vlasnik ovog preduzeća Đorđe Slavinjak.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja voćara RS Darko Milošević ističe da su voćari sa područja Majevice ove godine ostvarili rekordne prinose šljiva.

– S obzirom na to da velike količine voća nisu otišle na evropsko tržište, jer se kasnilo sa potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, prerađivačka industrija je dobila priliku da otkupi veće količine kvalitetnih šljiva – rekao je Milošević, koji na pet hektara proizvodi šljive.

Dodaje da otkupljivači ovu vrstu voća plaćaju između 0,35 i 0,45 KM.

Sindikat obrazovanja, nauke i kulture RS

Izvoz
Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović ističe da je od početka berbe šljiva u Njemačku i Rusiju izvezeno po 1.000 tona ovog voća.

Reklama

– Najveći problem su nam kruške, koje otkupljivači slabo traže, pa smo prinuđeni da ih sami prerađujemo, a domaća rakija koju proizvedemo teško pronalazi put do kupaca – istakao je Dojčinović.

Šta najviše otkupljuju prerađivači u RS

– Jabuke

– Šljive

– Maline

– Jagode  

Reklama

– Krastavci kornišoni

Voće i povrće koje prerađivači najviše uvoze

– Paprika roga  

– Paprika babura  

– Aronija

– Ribizla

Reklama

– Cvekla  

Izvor: Glas Srpske

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu