KARIJERA
Zašto je bezveze tražiti ‘svoju strast’
Sjećate se kad ste bili dijete? Niste se pitali „Koje su prednosti treniranja košarke u odnosu na fudbal?“ Jednostavno ste naganjali loptu po igralištu i igrali i košarku i fudbal.
Gradili ste dvorce od pijeska, tražili kukce, čupkali travu i pretvarali se da ste neko čudovište. Nitko vam nije rekao da to radite, jednostavno jeste. Bili ste vođeni znatiželjom i osjećajem uzbuđenja. A najljepša stvar od svega, ako vam se prestala sviđati košarka, jednostavno ste je prestali igrati. Niste zbog toga osjećali krivicu, nije bilo rasprave oko toga. Ili vam se nešto sviđalo ili nije.
Ako ste voljeli tražiti kukce, to ste i radili. Niste analizirali, „Pa, je li traženje kukaca stvarno ono što bih trebao/la raditi kao dijete? Niko drugi ne traži kukce, znači li to da nešto nije u redu sa mnom? Kako će traženje kukaca poboljšati moju budućnost?“
Nije bilo gluposti. Ako vam se nešto svidjelo, jednostavno ste to napravili.
Danas, od coacheva, psihologa ili prijatelja tražimo savjet: ne znam što učiniti sa svojim životom. Čime bih se trebao/la baviti, s čim započeti, kako pronaći svoju strast?
Naravno, odgovora nema. Bar ne onakvog kakav želimo. Zašto? U suštini, zato jer niko nema pojma. Ako nemamo ideju što učiniti sa samim sobom, zašto bi nam netko drugi znao odgovoriti na to pitanje? Ti ljudi možda jesu savjetnici, ali nisu vidovnjaci.
Sva poenta priče leži u neznanju, kaže bloger Mark Manson:
„Cijeli život sastoji se od neznanja, a zatim ipak nešto napravimo. Cijeli život na takav. I neće postati lakše samo zato jer ste otkrili da vas nešto u određenom trenutku zabavlja.
Ono što je zajedničko svim ljudima koji se pitaju „Čime bih se trebao/la baviti?“ je potreba da otkriju ‘svoju strast’.
Glupost.
Već ste je pronašli, samo to ignorišete.
Ozbiljno, budni ste 16 sati na dan, šta radite za to vrijeme? Nešto, očito, radite. Pričate o nečem. Postoji neka tema ili ideja koja konzumira značajnu količinu vašeg slobodnog vremena, vaših razgovora, pretrage na internetu i koja dominira vašim životom nezavisno o tome da li vi to svjesno percipirate ili aktivno tražite.
Tačno je tu, pred vama, samo je izbjegavate, iz bilo kojeg razloga. Govorite sami sebi: „Oh, da, volim stripove ali to se ne računa. Ne može se zaraditi od stripova.“
Jeste li uopšte pokušali?
Problem ne leži u nedostatku ‘strasti’. Problem je produktivnost. Percepcija. Prihvaćanje.
Problem je: „Oh, to jednostavno nije realno“ ili „Starci bi poludjeli da to pokušam, žele da budem ljekar“ ili „To je ludo, ne možeš si priuštiti BMW s novcem koji bi na taj način zarađivao“.
Problem nikad nije u ‘nedostatku strasti’.
Već u prioritetima.
A čak i tada, kažemo da ne možemo zarađivati radeći ono što volimo?
Otkad svako ima potrebu voljeti svaku sekundu svog posla? Stvarno, što je loše u tome da radimo ok i normalan posao s nekim ok ljudima koje znamo, a svoju strast upotpunjavamo u svoje slobodno vrijeme?
Gledajte, evo vam još jednog teškog udarca: svaki posao je ponekad koma. Ne postoji neka strastvena aktivnost koje se nikad nećete zasititi, koja vas nikad neće dovesti u stanje stresa, zbog koje nikad nećete žaliti. To ne postoji. Ja radim svoj posao iz snova i svejedno mi 30% tog posla ide na živce. U nekim danima i više.
I opet, to je život.
Problem leži, još jednom, u očekivanjima. Ako mislite da biste trebali raditi 70 sati nedeljno i spavati u svojoj kancelariji kao Steve Jobs i voljeti svaku sekundu toga, gledate previše bezveznih filmova. Ako mislite da bi se trebali probuditi svakog jutra i veselo iskočiti iz pidžame jer idete na posao, to je ludost. Život ne funkcioniše na taj način, to je naprosto nerealno.
Većini nas naprosto u životu treba ravnoteža.
Imam prijatelja koji posljednje tri godine pokušava izgraditi online biznis prodajući nešto. I to neuspješno. Uprkos tome što već par godina to radi i kaže da će napraviti ovo ili ono, ništa zapravo ne napravi. Ono što se napravi je kada ga njegov bivši kolega dođe zamoliti da kreira logotip ili dizajnira neki promotivni materijal za neki događaj. I on se odjednom baca na taj posao s neviđenim entuzijazmom!
I radi fantastičan posao! Ustaje u 4 ujutro, potpuno se izgubi u poslu i voli svaku sekundu tog posla. Ali već dva dana kasnije vrati se na „Čovječe, jednostavno ne znam šta bih trebao raditi“.
Poznajem puno ljudi poput njega. On ne treba pronaći svoju strast jer je ona već pronašla njega. Samo, on to ignoriše. Naprosto odbija vjerovati da je to vrijedno.
To je kao da dijete dođe na igralište i kaže: „Pa, kukci su stvarno fora, ali košarkaši zarađuju više, trebam se natjerati igrati košarku svaki dan“, a zatim dođe kući i žali se da ne voli odmor. Glupost. Svi vole odmor. Problem je što selektivno bira ograničit se na glupu ideju o uspjehu i onome što bi trebao raditi.
Neki ljudi mi pak šalju mailove u kojima me pitaju kako postati pisac. Nemam pojma. Kao dijete sam pisao kratke priče iz zabave. Kao tinejdžer, pisao sam muzičke kritike i eseje o bendovima koje sam volio slušati i koje nisam nikome pokazivao. Kada se Internet pojavio, provodio sam sate na forumima i pisao poveće postove o svakakvim temama.
Pisanje nikada nisam razmatrao kao potencijalnu karijeru. Nisam ga čak uzimao u obzir niti kao hobi ili strast. Meni su strast bile stvari o kojima sam pisao: glazba, politika, filozofija. Pisanje je bilo nešto što sam radio jer bi mi tako došlo. Kad sam morao odabrati karijeru koja bi mi se sviđala, nisam morao dugo tražiti, zapravo, nisam uopće tražio. Na neki način, karijera je odabrala mene. Već je bila tu. Već sam nešto radio svakog dana, otkad sam bio dijete, bez da sam o tome uopće razmišljao.
Jer, evo još jedne stvari koja vam se možda neće svidjeti: ako morate tražiti svoju strast, onda znači da uopće niste strastveni oko toga što ćete eventualno pronaći.
Ako ste strastveni oko nečega, to je već u tolikoj mjeri sastavi dio vas da morate podsjećati druge ljude kako to nije normalno, da drugi ljudi nisu takvi.
Nikad mi nije palo na pamet da je pisanje 2000 riječi dugog posta na forumu nešto što nito drugi ne bi smatrao zabavnim. Moj prijatelj nikad nije pomislio da je dizajniranje logotipa nešto što drugim ljudima nije zabavno niti jednostavno. Njemu je to toliko prirodno da ne može zamisliti ništa drugačije. Zbog toga, upravo je to ono što bi trebao raditi.
Dijete ne dođe na igralište da bi samo sebi reklo: „Kako ću se zabaviti?“ Jednostavno se zabavlja.
Ako morate tražiti ono u čemu ćete uživati, onda nećete uživati u ničemu. A prava je istina da već postoji nešto u čemu uživate. Trenutno uživate u puno stvari. Samo ste odabrali – ignorisati ih.“
Izvor: MojPosao.net
Motivacija je kada želite da napravite razliku u nečijem životu, pronađete lični smisao u izgradnji biznisa ili pomognete drugima da postignu svoje ciljeve.
Biti motiviran i biti discipliniran nije isto.
Motivacija je ta koja će vas inspirisati da postavite smislene ciljeve i zamislite poželjan ishod.
MOTIVACIJA VS DISCIPLINA
S druge strane, disciplina razbija ove ciljeve u korake kojima se može upravljati i pomaže vam da ostanete na kursu uz fokusiran i dosljedan napor.
Čuveni motivacioni govornik i autor Zig Ziglar je jednom rekao: „Ljudi često kažu da motivacija ne traje dugo. Pa, ne traje dugo ni kupanje – zato ga preporučujemo svakodnevno.“
Dok mnogi poduzetnici počinju sa sjajnim idejama, kompanije često propadaju jer osnivači nemaju motivaciju i disciplinu da prođu kroz teška vremena.
Za preduzetnike, motivacija i disciplina su dva osnovna stuba uspjeha. Iako se ova dva termina često koriste naizmjenično, oni znače različite stvari.
Šta je motivacija?
Motivacija je skup psiholoških sila koje nam omogućavaju da pokrenemo, organiziramo i ustrajemo u ponašanjima koja će nas na kraju dovesti do postizanja cilja.
Motivacija vam pomaže da svojim svakodnevnim aktivnostima pristupite sa strašću. Kada se osjećate motivirani, započinjete dan s pozitivnim stavom i željni ste da radite na svom poslu.
Postoje dvije glavne vrste motivacije:
- ekstrinzična
- unutrašnja
Ekstrinzična motivacija
Ekstrinzična motivacija je kada učestvujemo u aktivnosti da bismo postigli vanjsku nagradu ili izbjegli kaznu.
Primjer ekstrinzične motivacije je bavljenje sportom jer postati profesionalni sportista može dovesti do hrpa novca, slave i uticaja.
Primjeri ekstrinzične motivacije na radnom mjestu:
- Primit ću povišicu
- Dobit ću dodatnu stimulaciju
- Zarađivat ću više novca
- Imat ću veći uticaj u branši
Intrinzična motivacija
Kada smo intrinzično motivirani, upuštamo se u neku aktivnost jednostavno zato što smatramo da je zabavna ili nagrađujuća.
Možda igrate golf svakog vikenda jer volite igru, smatrate je izazovnom (na dobar način) i uživate u društvu ljudi s kojima igrate. To je intrinzična motivacija.
Primjeri intrinzične motivacije na radnom mjestu:
- Radim dobar posao i ponosan/a sam na svoj posao
- Tražim mogućnosti ličnog razvoja za povećanje kompetencija
- Naporno radim jer vjerujem da činim promjenu u svijetu
- Radim na projektu jer ga smatram lično izazovnim
Šta je disciplina?
Disciplina nam pomaže da u ovom sadašnjem trenutku učinimo pravu stvar za dugoročnu dobit, čak i kada bismo radije radili nešto drugo.
Na primjer, ako je transparentnost jedna od vaših osnovnih vrijednosti, važno je održati obećanje da ćete objavljivati ažuriranje prihoda vašoj organizaciji svakog mjeseca, čak i ako ste zaglibili u svakodnevnom vođenju posla.
Razlika između motivacije i discipline
Motivacija je razlog zašto iza vaših postupaka. Nasuprot tome, disciplina se odnosi na ono što radite.
Zamislite motivaciju kao svoj početni nalet inspiracije, a disciplinu kao stvar koja vas drži da se krećete prema svom cilju dugo nakon što novina nestane.
Zamislite da imate ideju i viziju u koju vjerujete, pa osnivate kompaniju – za to je potrebna motivacija.
Odatle, možda ćete morati da radite dva posla da biste platili račune dok gradite svoj posao sa strane, za šta je potrebno 10 godina da krene – to zahtijeva disciplinu.
Motivacija je kada želite da napravite razliku u nečijem životu, pronađete lični smisao u izgradnji biznisa ili pomognete drugima da postignu svoje ciljeve.
Raditi na svom poslu svaki dan, razvijati nepropusnu strategiju izlaska na tržište i naučiti sve što se može znati o vašem idealnom kupcu je ono što je disciplina.
Kako ostati motiviran?
Da biste ostali motivirani i nastavili sa svojim kretanjem prema konačnom cilju, istraživanja psihologa kažu da trebate poduzeti male korake.
Pod tim se misli i na trening mekih vještina i neki trening upravljanja vremenom, prema cilju, jer tako dobijate redovne povratne informacije o cilju da ostanete motivirani i nastavite svoj „pokret“ prema tom cilju.
Takođe, kada ste u mogućnosti da vidite sebe kako napredujete, stavljate sebe i svoj mozak u bolju poziciju da postignete sve što ste zacrtali.
Danas su svi preopterećeni sa puno informacija, zbog čega je teško ostati fokusiran i na pravom putu.
Svaki dio informacije zauzima prostor u mislima ljudi i često se čini nemogućim distancirati se od ove ogromne količine podataka.. zar ne?
Međutim, trening upravljanja vremenom omogućava vam da održite određenu disciplinu u praćenju napretka, a pored toga, kada dobijete redovno pojačanje u vidu podrške i ohrabrenja od svojih kolega i trenera, vaš nivo motivacije ne opada.
Naravno, mora postojati individualna želja, sa strane osobe, da postigne svoj cilj.
Međutim, i to se dobija kao poticaj kada postoji redovna interakcija s onima koji se tiču zadatka i svi se međusobno motiviraju.
Šta je važnije, motivacija ili disciplina?
Motivacija je ključna u odluci da se krene na poduzetnički put. Koristite je da vas vodi ka svojim snovima, da steknete nadu kada se osjećate obeshrabreno i da inspirišete druge da prihvate vaše ideje.
Bilo da uvjeravate investitore da finansiraju vaš startup ili okupljate zaposlenike u prvim danima vašeg poslovanja, motivacija je ključna za održavanje svih vaših saradnika na istoj „valnoj dužini“ vaše misije.
Posvetite se zdravoj ishrani, redovnom vježbanju i dovoljnom spavanju jer je veća vjerovatnoća da ćete doživjeti sagorijevanje bez wellness rutine.
Disciplina vam također može pomoći da ostanete na zadatku uprkos smetnjama, fokusirate se na ono što je važno i borite se protiv odugovlačenja kako biste se kretali prema svojim ciljevima.
Napredujte, bez obzira na to koliko malo/puno
Novčane nagrade također motiviraju, ali češće najveći efekat imaju inspirativne riječi ljudi kojima se divite.
Upravo oni imaju veće šanse da vas dovedu u poziciju koja vam pomaže da poboljšate svoje šanse da postignete svoj cilj.
Takve riječi ne samo da imaju moć da vas transformišu, čak i kada ste suočeni s neuspjehom, već vas također mogu provesti kroz svaku izazovnu situaciju uz minimalni stres.
Napredak, bez obzira koliko mali, koji možete vidjeti i na koji se osjećate ponosni, omogućit će vam da postignete bilo šta izazovno, pa čak i nemoguće.
Mnoge priče su pokazale da kada su pojedinci otišli „do kraja“ da steknu neku obuku mekih vještina kako bi se izdržavali i za to dobili ohrabrujuće riječi o svom napretku, ili kada su pratili svoj svakodnevni napredak, upravo zbog toga su često i uspjeli postići nemoguće.
Želite li postići nemoguće?
Samo poduzmite akciju, redovno pratite svoj napredak, sistematski i disciplinovano i vidjet ćete kako se dobro osjećate zbog toga.
UniCredit Bank a.d. Banja Luka, već sedmu godinu zaredom, pruža priliku studentima završnih godina ekonomskog, pravnog i informatičkog usmjerenja da steknu prva radna iskustva kroz planirani program plaćene stručne prakse radeći u međunarodnoj kompaniji te inspirativnom i dinamičnom okruženju.
„Prva velika šansa“ je šestomjesečni program plaćene stručne prakse u UniCredit banci Banja Luka, koji, pored praktičnog rada u timovima, uz podršku mentora, donosi i posebno iskustvo učenja u okviru UniCredita – liderske bankarske grupacije na tržištu, koja prepoznaje potencijal i nagrađuje lično zalaganje i kvalitet te pruža jedinstvenu priliku studentima – mladim osobama na početku karijere, za dobar start i profesionalni napredak.
Tokom prakse, a u toku svakodnevnog radnog vremena (4 sata), počevši od avgusta tekuće godine, studenti će raditi na konkretnim zadacima te se upoznati sa poslovanjem Banke kao finansijske institucije, organizacionom strukturom i procesima unutar Banke te razviti korisna teorijska i praktična znanja koja će im pomoći u savladavanju dodijeljenih zadataka. Istovremeno, u periodu obavljanja prakse studenti će biti u mogućnosti da završavaju sve svoje obaveze na fakultetu.
Članica Uprave UniCredit Bank a.d. Banja Luka, nadležna za Ljudske potencijale i korporativnu kulturu, Diana Bevanda, ovim je povodom istakla da joj je drago da ima priliku pozvati studente završnih godina ekonomskog, pravnog i informatičkog usmjerenja da se prijave za novi ciklus „Prve velike šanse”.
„Razvili smo program kroz koji studenti imaju priliku proći kroz sve ključne faze bankarskog poslovanja, na drugačiji i zanimljiviji način. Program u kojem već sam proces selekcije nije uobičajen, jer je i to prilika u kojoj studenti mogu pokazati svoja znanja, vještine, kreativnost i sposobnost snalaženja u novim situacijama. Takav pristup već u početku razvija pozitivnu konkurenciju među studentima, kako bi za vrijeme prakse stekli kvalitetno iskustvo i želju da napreduju. Svi imaju jednaku šansu da dobiju zaposlenje u Banci, ukoliko pokažu motivaciju i želju za radom. Kao društveno odgovorna kompanija, pokušavamo i na ovaj način dati mladim ljudima prilike za učenje i razvoj u našoj zemlji.”, istakla je Diana Bevanda.
Na linku možete pogledati predstavljanje programa prakse i iskustva studenata, učesnika programa svih prethodnih ciklusa „Prve velike šanse”, koji su svoju šansu već iskoristili i nakon programa postali dio UniCredit tima te došli do svog prvog zaposlenja.
UniCredit Bank a.d. Banja Luka poziva sve zainteresovane studente završnih godina da se prijave i iskoriste svoju prvu veliku šansu i pošalju svoj CV na [email protected], pod naslovom „Prva velika šansa“ najkasnije do 31.07.2024. godine.
Ako niste dosad čuli za Ostina Rasela, to je potpuno razumljivo. (više…)
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca