FINANSIJE
BiH pritišću dvije milijarde maraka nenaplativih kredita
SARAJEVO, BRISEL – Bosna i Hercegovina je 2016. godine imala dvije milijarde maraka nenaplativih kredita, stoji u odgovorima BiH u upitniku Evropske komisije.
Kako je istaknuto, posljednji raspoloživi podaci govore o tome da je najviše nenaplativih kredita bilo 2013, oko 2,3 milijarde, dok je 2014. i 2015. taj iznos bio oko 2,2 milijarde. Uprkos krizi i nenaplativim kreditima, banke su u BiH, po svemu sudeći, dobro poslovale. Naime, iz odgovora proističe da su banke na kraju 2016. godine zaradile 218,6 miliona maraka.
Osim pada kvaliteta kreditnog portfolija banaka, globalna ekonomska i finansijska kriza se na BiH odrazila i kroz pad kreditne aktivnosti, smanjenu profitabilnost dijela bankarskog sektora, kao i veći broj banka s negativnim finansijskim rezultatom.
Iako se iznos nenaplativih kredita nešto smanjio, u odgovorima, koje je najvjerovatnije napisala Centralna banka BiH, istaknuto je da je on i dalje zabrinjavajuće visok. U odgovorima je takođe ukazano na to da je iznos sa tri odsto 2008. godine povećan na čak 14,6 odsto 2016. godine, a da su glavni faktori koji su doveli do toga uticaj ekonomske krize iz 2008. godine, stagnacija EU ekonomije nakon tog perioda, smanjenje izvozne potražnje za proizvode iz BiH, stanje u realnoj ekonomiji, kao i visoka stopa nezaposlenosti i slab privredni oporavak.
Istaknuto je da BiH treba strategija za rješavanje nekvalitetnih kredita, a koja bi obuhvatala jačanje supervizije banaka, osnivanje preduzeća za rješavanje ovog problema, stvaranje uslova za lakše funkcionisanje sekundarnog kreditnog tržišta, odnosno preprodaju kredita, uvođenje vansudskog mehanizma rekonstruisanja, kao i jačanje pravnih mehanizama za redovnu i prinudnu naplatu.
Kada se nenaplativi krediti analiziraju po entitetima, proizlazi da je procentualno stanje veoma slično, s tim da je u RS 2013. godine iznos nenaplativih kredita u ukupnoj kreditnoj masi bio 16,2 odsto. Poređenja radi, ukupni kapital bh. banaka u 2016, za koju su navedeni najsvježiji podaci u odgovorima na upitnik, iznosio je 25 milijardi maraka, dok je godinu dana ranije iznosio 23,7 milijardi maraka. U 2012. godini kapital je iznosio 21,1 milijardu.
Kao dobra vijest, u odgovorima je navedeno da je bankarski sektor uspio da zadrži stabilnost svih ovih godina uprkos krizama i nenaplativim kreditima, a kao ilustraciju navode da je stopa adekvatnosti kapitala na kraju 2016. godine iznosila 15,8 odsto, dok je zakonski minimum 12 odsto.
„Likvidnost bankarskog sektora je relativno visoka i na zadovoljavajućem nivou, na šta, između ostalog, ukazuje i višak iznad obavezne rezerve koji banke drže na računima Centralne banke BiH“, istaknuto je.
Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, kaže za „Nezavisne“ da je krivica i kod onih koji su ih dizali jer su imali nerealna očekivanja, ali i kod banaka koje nisu bile dovoljno pažljive kome su davale kredite. Uz to, kako ističe, kod pojedinih banaka postoji i procenat svjesnih radnji da se dignu krediti za koje se znalo da se neće moći vratiti.
„Imali ste i situaciju pojedinih banaka koje su se željele pohvaliti najvećom aktivom u BiH, a u aktivi su krediti najvažniji dio. Poslije 2010. godine, nakon što su uvidjeli koliko je nenaplativih kredita, odjednom su počeli govoriti o pasivi, a aktiva se više nije spominjala“, kaže Radivojac. Dodaje i da je dio problema i u mentalitetu naših ljudi koji imaju podređen odnos prema bankama, tako da se rijetko dešava da neko uspije promijeniti ugovor o zajmu koji sklapa s bankom.
Izvor: Nezavisne novine
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca