PRIVREDA
Profit Šuma RS porastao na 2,68 miliona KM
BANJA LUKA – „Šume RS“ su u prvom polugodištu ove godine ostvarile dobit od 2,68 miliona maraka, a od 26 šumskih gazdinstva osam je bilo u minusu.
Direktor ovog javnog preduzeća Risto Marić kaže da je ostvaren najbolji polugodišnji rezultat u posljednjih više od deset godina.
– Ukupni prihodi u prvom polugodištu iznosili su 89,75 miliona, a rashodi 87,69 miliona maraka – rekao je Marić.
Pored rasta profita, „Šume“ su prebacile i plan sječe za šest odsto, a proizvodnje za tri procenta.
– Planirana je sječa 900.000 metara kubnih drveta, a realizovano je 952.000 metara kubnih. Sličan trend je i u proizvodnji gdje je planirana realizacija 898.000 metara kubnih drveta, a ostvareno je 926.000 kubnih metara – rekao je Marić.
Prvu polovinu godine sa minusom su završili šumska gazdinstva „Panos“ iz Višegrada, „Birač“ iz Vlasenice, „Doboj“ iz Doboja, „Zelengora“ iz Kalinovika, „Majevica“ iz Lopara, „Botin“ iz Nevesinja, „Jahorina“ sa Pala i „Milići“ iz Milića.
– Najmanji gubitak od 45.000 maraka imalo je Šumsko gazdinstvo „Milići“, a najveći koji je premašio 400.000 KM zabilježen je kod „Birča“. Povoljno je da negativni rezultat kod šumskih gazdinstava nije toliko izražen kao što je bio na polugodištu prethodnih godina – naveo je Marić i dodao da trenutno neće posezati za smjenom direktora ovih gazdinstava, ali da se to može očekivati početkom iduće godine ukoliko budu i dalje poslovala negativno.
Govoreći o šumskim gazdinstvima koja su poslovala u plusu, Marić je istakao da su najveću dobit ostvarili „Ribnik“ iz Ribnika – 720.000 i „Vučevica“ iz Čajnica – 600.000 KM.
– Dobit veću od pola miliona maraka imao je i „Visočnik“ iz Han Pijeska, koji je bio u plusu 540.000 maraka. Veliki profit ostvario je i „Oštrelj-Drinić“ iz Drnića koji je na kraju polugodišta imao plus od 420.000 maraka, dok je „Klekovača Potoci“ iz Istočnog Drvara imala dobit od 400.000 KM – naveo je Marić.
Prvi čovjek „Šuma“ očekuje da će preduzeće tekuću godinu završiti u plusu.
– U proizvodno-finansijskom planu planirana je dobit od 4,50 miliona KM. Međutim, mi bismo plan mogli premašiti i ostvariti veću dobit nego što smo predvidjeli – kazao je Marić i dodao da 17 šumskih gazdinstava isplaćuje platu redovno, a ostalih devet ima kašnjenja u isplati od jednog do tri mjeseca.
On je istakao da preduzeće nema problema sa naplatom novca za preuzetu robu od 2014. godine, te da ne postoji nijedno sporno potraživanje.
– Međutim, postoji dug iz ranijih godina koji iznosi 37 miliona KM. Od toga iznosa 25 miliona nikada neće biti naplaćeno, a i preostalih 12 miliona je pod znakom pitanja – rekao je Marić.
„Šume RS“ se i dalje bore sa bespravnom sječom, a samo u prvom polugodištu podneseno je 916 prijava protiv šumokradica.
– Ukupna evidentirana šteta pričinjena na ovaj način iznosi 6.848 kubnih metara drveta, odnosno oko 818.000 maraka. Najveća šteta kao i ranijih godina zabilježena je u Šumskom gazdinstvu „Jahorina“ Pale gdje je posječeno 1.660 kubnih metara drveta što čini 24 odsto ukupnog iznosa štete na nivou preduzeća – naveo je Marić i dodao da je od januara do kraja juna evidentiran i 71 požar na području kojim gazduju „Šume“.
Naglasio je da su „Šume“ u prvom polugodištu realizovale investicije vrijedne 5,62 miliona maraka od čega se 1,90 miliona ili 35 odsto odnosi na biološke.
– Pored toga, zasađeno je 583.000 sadnica prilikom pošumljavana čija je vrijednost 1,99 miliona maraka – kazao je Marić i dodao su u prvoj polovini ove godine sproveli sve potrebne mjere kako bi stabla zaštitili od biljnih bolesti i da će to činiti i ubuduće.
Sistematizacija
Risto Marić je rekao da će pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u „Šumama RS“ najvjerovatnije biti usvojen u idućih tridesetak dana.
– Pravilnik će sačiniti Ekonomski institut iz Banjaluke. Mi ćemo iznijeti primjedbe i sugestije na njihov prijedlog nakon čega ćemo dobiti konačan dokument – rekao je Marić.
Šumska gazdinstva koja su polugodište završila sa minusom
„Birač“ Vlasenica 403.000
„Jahorina“ Pale 361.000
„Majevica“ Lopare 148.000
„Doboj“ Doboj 126.000
„Zelengora“ Kalinovik 101.000
„Panos“ Višegrad 81.500
„Botin“ Nevesinje 76.000
„Milići“ Milići 46.000
Izvor: Glas Srpske
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca