Connect with us

INVESTICIJE

Srbija i Bugarska se bore za Volkswagenove milijarde

Objavljeno

 


Folksvagen

Najranije krajem aprila trebalo bi da bude odlučeno da li će „jedna strana kompanija“ investirati u Srbiju, što bi bila „najveća, najvažnija i najmoćnija“ investicija za celu zemlju, u par navrata je najavljivao predsjednik Aleksandar Vučić.

Ime kompanije do sada nije pomenuo, ali je zato početkom februara naveo da je „Srbija trenutno broj jedan u pregovorima u odnosu na druge dvije zemlje, članice EU iz centralne i istočne Evrope“. I još: „Ako bi se to dogodilo, nama bi BDP za godinu dana skočio u nevjerovatnom procentu. Ja ne smijem ni da kažem koliki bi se izvoz planirao, negdje oko četiri i po milijarde eura…“

Da li je riječ o nemačkom Volkswagenu? Upravni odbor tog automobilskog giganta uskoro bi, navodno, trebalo da donese odluku o izgradnji nove fabrike u kojoj bi istovremeno trebalo da se proizvodi više različitih modela. U auto-koncernu to zovu „Mehrmarkenfabrik“. O svemu tome pisali su i nemački mediji, doduše šturo, pominjući samo da je riječ o „istočnoj Evropi“, navodi DW. Možda o Bugarskoj?

Mediji u Bugarskoj uveliko pišu o tome, navodeći pritom još neke detalje: fabrika bi trebalo da počne sa radom 2023. godine, a proizvodila bi 300.000 automobila godišnje – pet modela Volkswagena, Škode i SEAT-a. Prvobitno su, navodno, u igri bile Bugarska, Rumunija, Srbija, Turska, a možda i Sjeverna Makedonija, ali je u ovom trenutku, kako prenose, favorit Bugarska.

Na više dopisa koje je redakcija DW na bugarskom uputila u sjedište Volkswagena s pitanjima kada se očekuje odluka i koji su okvirni uslovi koje taj koncern postavlja, odgovoreno je da „odluka još nije donijeta“ i da će ih „odmah obavijestiti kad nešto bude zvanično“.

Reklama

„Volio bih da se to dogodi, ali, naravno, Bugarska je u oštroj konkurenciji sa svojim susjedima“, kaže za DW Mitko Vasilev, predsjednik Njemačko-bugarske industrijsko-trgovinske komore (GBITK). I on iznosi još neke detalje: riječ je, kaže, o investiciji od 1,4 milijarde eura, biće zaposleno oko 5.000 ljudi plus 650 inženjera, a sve to na površini od 400.000 kvadratnih metara. „Bugarska je ponudila dvije lokacije – zonu Kremikovci kod Sofije i industrijsku zonu Rakovski kod Plovdiva“, kaže Vasilev.

Kad jer iječ o Srbiji, Vasilev kaže da bi trebalo uzeti u obzir da Srbija nije Evropske unije i možda pravila o dodjeli državne pomoći za nju neće biti toliko stroga.
„Srbija takođe može da iskoristi činjenicu da ima sporazum o bescarinskoj trgovini sa Rusijom, ali mislim da se to ne odnosi u tolikoj mjeri na automobile. Sve su to detalji koji će morati da budu razmotreni“, zaključuje predsjednik Njemačko-bugarske komore.

 

Izvor: Indikator.ba

INVESTICIJE

Završena izgradnja nove bolnice u Trebinju

Objavljeno

 

Od

Izgradnja nove bolnice u Trebinju je završena, opremljena je najsavremenijom i najkvalitetnijom opremom, a u toku je priprema dokumentacije kako bi počela sa radom, izjavio je Srni direktor Bolnice Trebinje Nedeljko Lambeta.

Lambeta je rekao da je potrebno da se dobije upotrebna dozvola i preda zahtjev za početak rada, a nada se da će to biti završeno u januaru.

– Bolnica će imati 281 ležaj, šest operacionih sala, angio-salu koju dosad Hercegovina nije imala, najsavremeniju dijagnostiku, tako da više neće biti potrebe da se odlazi za usluge magnentne rezonace u druge zdravstvene centre – naglasio je Lambeta.

On je izjavio da je u završnoj fazi obnova Odjeljenja neurologije koje je oštećeno u nedavnom požaru.

Prema njegovim riječima, u toku je krečenje, a prije toga su promijenjeni otvori na prostoriji koja je izgorjela, kao i unutrašnja vrata.

– Očekujem da će se u toku ove sedmice kompletno osoblje i pacijenti vratiti na Odjeljenje neurologije – rekao je Lambeta.

Reklama

SRNA

Nastavite čitati

BIZNIS

Prvi alternativni investicioni fond u BiH obilježio godinu dana uspješnog poslovanja

Objavljeno

 

Od

Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima, poznat pod imenom MS Loans, kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions d.o.o. Banja Luka, ovih dana bilježi prvu godišnjicu uspješnog poslovanja.

Fond, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, specijalizovan je za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.

Već u prvoj godini postojanja MS Loans je nadmašio tržišna očekivanja.

Imovina Fonda povećana je za impresivnih 270 odsto, a ostvareni prinos iznosi oko 12 odsto, čime je opravdano povjerenje koje su mu ukazali investitori.

Ono što izdvaja MS Loans na domaćem tržištu jeste činjenica da je okupio domaća fizička i pravna lica koja su prepoznala potencijal domaćeg preduzetništva i odlučila da svoj kapital ulože upravo u njegov razvoj.

Na taj način, investitori ostvaruju konkretne finansijske koristi, ali istovremeno daju značajan doprinos rastu realnog sektora u zemlji.

Reklama

U vremenu kada tradicionalni oblici štednje nude sve skromnije prinose, ovaj Fond se nameće kao moderna alternativa svima koji žele da njihov novac radi za njih, i da pritom podrže razvoj domaće privrede.

Upravo sada je prilika da postanete profesionalni investitor – iskoristite mogućnost da budete među prvima koji putem ovog savremenog modela ulaganja kreiraju vlastitu investicionu budućnost.

Kako ističu iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, cilj je da se nastavi sa odgovornim vođenjem Fonda i daljim jačanjem povjerenja investitora.

Zahvaljujemo se svim ulagačima na ukazanom povjerenju i nastavljamo raditi na očuvanju stabilnosti i ispunjavanju svih ciljeva Fonda“, poručuju iz Management Solutions-a. PR

Nastavite čitati

FINANSIJE

Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Objavljeno

 

Od

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.

U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.

Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.

Šta učiniti kada tržište pada?

U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.

Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.

Reklama

Zaključak

Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.

Nastavite čitati

U trendu