PRIVREDA
Za sufinanciranje sjetve pšenice utrošeno 273.433 KM
MOSTAR – Federalna vlada na sjednici u Mostaru usvojila je informaciju o realizaciji Programa hitnog oporavka od poplava u BiH finansiranog sredstvima zajma Svjetske banke, saošteno je iz kancelarije za odnose s javnošću Vlade FBiH.
Jedan od zaključaka nakon razmatranja ove informacije je i da otkupna cijena merkantilne pšenice roda 2016. godine iznosi 34 feninga za kilogram, bez PDV-a, prema Programu sufinanciranja proizvodnje pšenice za potrebe Federalne direkcije robnih rezervi.
Prema Zaključcima Vlade od 15.7.2014. i 3.9.2014.godine, Federalnoj direkciji robnih rezervi je odobreno 3,9 miliona KM iz sredstava zajma SB-a.
Nakon niza sastanaka i usuglašavanja programa sanacije u Svjetskoj banci, saopšteno je da Federalna direkcija robnih rezervi nadomjesti gorivo koje je podijeljeno opštinama u Federaciji BiH prema odlukama Stožera Civilne zaštite FBiH i sufinancira jesenju sjetvu pšenice na područjima koja su bila pogođena poplavama.
Nakon odobrenja programa hitnog oporavka od poplava od strane Svjetske banke, Federalna direkcija robnih rezervi je pristupila nabavci 1.500.000 litara dizel-goriva za što je bilo predviđeno oko tri miliona KM.
Nakon provedenog međunarodnog tendera, nabavljeno je dizel-gorivo za 2.772.900 KM i uskladišteno u terminalima firme „Visoka“ d.o.o. Grude. U informaciji je, također, navedeno da su u 2015. godini pokrenute aktivnosti na sufinansiranju jesenje sjetve pšenice za potrebe Federalne direkcije robnih rezervi na područjima koja su u 2014. godini bila pogođena poplavama, kada je bilo zasijano oko 1.500 hektara, tako da je planirano iz sredstava zajma Svjetske banke nabaviti 450 tona sjemenske pšenice i 675 tona mineralnih gnojiva.
Veliki broj poljoprivrednih proizvodača merkantilne pšenice odustao je od sjetve pšenice u 2015. godini, pa su ugovori o sufinansiranju zaključeni na površini od oko 1.250 hektara i to u Posavini 88, Srednjeobosanskoj županiji dva, Unsko-sanskoj dva i Tuzlanskoj četiri ugovora. Zbog toga je i smanjena količina sjemenske robe i mineralnih gnojiva. Isporučeno je ukupno 377.550 kilograma sjemenske pšenice i 411.845 kg mineralnih gnojiva.
Ukupno je za sufinanciranje sjetve pšenice – rod 2016. godina utrošeno za sjemensku pšenicu 273.433,04 KM, za mineralna gnojiva 328.946,67 KM, što ukupno iznosi 602.379,71 KM s PDV-om. Kvaliteta pšenice proizvedene po ovom programu u 2016. godini je dobra (B-1).
Ukupno je uskladišteno oko 4.386 tona, od toga u Posavini 3.433 tone, Srednjobosanskoj županiji 255, Unsko-sanskoj 591 i Tuzlanskoj 107 tona. Završetkom žetve pšenice krajem jula 2016. godine, Federalna direkcija robnih rezervi je završila aktivnosti prema Programu hitnog oporavka od poplava odobrenom od Svjetske banke.
Zbog uštede kod nabavke goriva i nešto smanjenog broja zaključenih ugovora u programu sufinanciranja jesenje sjetve pšenice, Federalna direkcija nije utrošila sva predviđena sredstva od 3,9 milijuna KM i neutrošeno je oko 500.000 KM.
Ova sredstva ostaju na raspolaganju Vladi FBiH koja će odrediti njihovu namjenu, navodi se u saopštenju.
Izvor: Akta.ba
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca