FINANSIJE
Propale firme duguju 179 miliona
BANJALUKA – Preduzeća u stečaju i likvidaciji duguju više od 179 miliona maraka Poreskoj upravi Republike Srpske, a prvo mjesto na listi dužnika zauzela je Fabrika glinice “Birač” iz Zvornika sa dugom koji je premašio 33 miliona maraka.
U vrhu liste tih dužnika nalaze se i preduzeće “Dobojputevi” iz Doboja sa dugom većim od 11 miliona KM, “Neimarstvo” Trebinje koje duguje više od sedam miliona, “Jelšingrad” Banjaluka sa dugom većim od šest miliona i Rudnik olova i cinka “Sase” Srebrenica sa dugom nešto većim od pet miliona KM.
U Poreskoj upravi navode za “Glas Srpske” da se od ukupnog iznosa potraživanja od poreskih obveznika u stečaju i likvidaciji na potraživanja u stečaju odnosi nešto više od 167 miliona maraka.
– Prijavljena potraživanja poreskih obveznika u postupku likvidacije iznose 9,65 miliona maraka, od čega na likvidacije pokrenute po službenoj dužnosti od strane suda otpada nešto više od pet miliona maraka – naveli su u Poreskoj upravi RS.
Ističu da je ova uprava, od osnivanja do danas, podnijela oko 50 zahtjeva radi utvrđivanja uslova za pokretanje stečajnog postupka.
– Trenutno je u toku 220 stečajnih postupaka i 340 likvidacionih, od čega je 248 pokrenuo sud po službenoj dužnosti – naveli su u Poreskoj upravi.
Poslodavci ističu da je među preduzećima u stečaju koja se nalaze na listi dužnika Poreske uprave najviše onih iz realnog sektora.
– Uglavnom je riječ o preduzećima koja su proizvod loše privatizacije i to su dugovi koji su stari 15 ili 20 godina. Tražili smo način da se ti dugovi otpišu da bismo mogli pratiti šta se stvarno dešava, jer ti dugovi proizvode kamate koje rastu i povećavaju ukupan iznos duga – rekao je član Skupštine Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić.
Ekonomisti kažu da je teško očekivati da dugovi koji su se gomilali godinama budu uskoro izmireni.
– To su dugovi koji se provlače godinama i koji će vjerovatno na kraju ostati nenaplaćeni. Takva situacija na neki način iskrivljuje sliku trenutnih potraživanja i stanja u privredi. Smatram da bi te dugove, nastale prije nekoliko godina, pa i decenija trebalo otpisati, a da se kao potraživanja vode iznosi koji su evidentni da se mogu naplatiti. Potraživanja od preduzeća koja se vode u stečaju, koja nemaju nikakvu imovinu, biće veoma teško naplatiti – rekao je član Udruženja ekonomista RS SWOT Predrag Duduković.
Reprogram
Predrag Duduković ističe da je najvjerovatnije da će ti najveći dužnici nastaviti samo da akumuliraju dug.
– Firme koje traže reprogram uglavnom imaju neki plan kako da kroz reprogram izmire obaveze, ali je problem u tome što se uz reprogram moraju plaćati i tekuće obaveze, a realno mali je broj preduzeća među dužnicima koja to mogu iznijeti – istakao je Duduković.
Izvor: Glas Srpske
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca