Connect with us

PRIVREDA

Nema saglasnosti o opštem kolektivnom ugovoru u RS

Objavljeno

 


Socijalno - ekonomski savjet

BANJALUKA – Socijalni partneri još nisu dali konačnu riječ o predloženom tekstu novog opšteg kolektivnog ugovora u RS, a moguće je i da ovaj ugovor ne bude potpisan uskoro, kako je ranije najavljivano.

Rok do kojeg su sindikati i poslodavci trebalo da daju zvaničan stav o predloženom tekstu istekao je 20. maja, ali mišljenja svih još nisu prikupljena. Kako nam je rečeno u Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite RS, čeka se na stav Unije udruženja poslodavaca, čiji organi opravdano još nisu stigli da se zvanično izjasne o predloženom tekstu. Njihova skupština bi o tome trebalo da raspravlja naredne sedmice.

Predsednik Unije Dragutin Škrebić uoči sastanka kaže da u predloženom tekstu ima stvari kojima poslodavci nisu zadovoljni, ali i da oni neće biti razlog da novog kolektivnog ugovora u RS ne bude.

– U suštini su to neke podnošljive stvari, pa očekujem da ćemo i prihvatiti tekst. Kada je u pitanju rješenje za regres, mi bismo najviše voljeli da to bude po mogućnostima, ali i ovako kako je definisan regres od 450 KM, bez plaćanja poreza i doprinosa, je nama prihvatljiv. Uvijek sam govorio da regres ima smisla samo ako nema poreza i doprinosa – kaže Škrebić.

Tako definisan regres, međutim, jedan je od glavnih razloga zašto ovakav ugovor neće potpisati Konfederacija sindikata RS, potvrđuju njihovi predstavnici. Jedan od njihovih stavova jeste, naime, da regres mora da bude definisan drugačije i najmanje u visini prosječne plate u RS.

Reklama

– U tom tekstu uopšte nema primjedbi koje smo mi stavljali na posljednjem sastanku, održanom krajem aprila, i tražićemo da nam se dostavi tekst sa primjedbama socijalnih partnera. Nama ne treba opšti kolektivni ugovor po svaku cijenu, a koji će da ugrozi neka do sada postignuta prava zaposlenih, a posebno da ovaj ugovor daje manja prava radnicima u realnom sektoru u odnosu na one koji imaju zakone o platama. Čvrsto smo i pri stavu da minimalno uvećanje plate po osnovu minulog staža treba da bude 0,4 odsto po godini staža, jer bismo inače ugrozili niže kolektivne ugovore – kaže predsjednik Konfederacije sindikata Željko Tepavčević.

Istovremeno, za Savez sindikata RS ispregovarani tekst je prihvatljiv, ali ništa više od toga ne otkrivaju.

– Predsjedništvo je prihvatilo to što je do sada ispregovarano, a ne znači da tu neće biti još nekih završnih konsultacija, poslije ovoga. Naravno da mi imamo neke sugestije za to, ali to će biti stvar eventualno još nekih završnih konsultacija, ako bude za tim potrebe – kaže generalni sekretar Saveza sindikata RS Goran Stanković.

Manja prava nego po zakonu

Iz ovog sindikata objasnili su ranije i da je donošenje Opšteg kolektivnog ugovora bitno, jer će radnici imati definisana prava kao što su regres, naknada po osnovu rada noću i slično, dok sve to sada zavisi od volje poslodavaca.

– Još jedan razlog zašto je ovakav ugovor neprihvatljiv je to što u članu 18. nije predviđeno da poslodavac radniku isplaćuje pomoć u slučaju smrti roditelja, te rođenja djeteta, a to su manja prava nego što su zagarantovana Zakonom o radu. I definicija regresa je nepotpuna i zahtjeva i izmjene određenih zakonskih rješenja, te bi Vlada trebalo da se izjasni po tom pitanju, kao ravnopravan učesnik u socijalnom dijalogu – kaže Tepavčević.

Reklama

 

Izvor: Srpskainfo.com

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu