PRIVREDA
Sami sebi beru jeftinije plodove
BANJALUKA, PRIJEDOR – Nedostatak radne snage za berbu u voćnjacima i ove godine brine voćare u RS, a za pojedine kao jedno od rješenja se nameće da svoje proizvode ponude građanima, koji bi sebi ubrali određenu količinu voća te ga platili povoljnije.
Ovaj mehanizam koji bi riješio problem radne snage, kako kaže Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, već odavno postoji u zapadnoevropskim zemljama.
„Imaćemo ove godine problema sa radnom snagom, jer je veliki broj mladih, upravo onih koji su radili u poljoprivredi na dnevnicu, napustio zemlju i otišao u druge države za boljim poslovima“, rekao je Dojčinović.
Kaže da će najveći problem imati od polovine avgusta, kada će biti potreban ogroman broj radnika za berbu kruške i jabuke.
„Tu će trebati na hiljade radnika. Prva berba kreće od 15. avgusta i nadovezuju se berbe jedna na drugu, te se ne prekidaju do 15. novembra“, kaže prvi voćar Republike Srpske.
Dojčinović kaže da će morati naći rješenje za to, ali opcija da migranti vrše berbu se ne planira, jer ih voćari ne smiju uvesti u voćnjake zato što se radi o ljudima za koje je pitanje da li su ikada vidjeli sadnicu, a kamoli da ih beru.
Dodao je da je jedan voćar u Prijedoru iz svojih razloga skoro dao mogućnosti građanima da beru sami jagode po cijeni od 1,5 KM, te da je to opcija koja bi u budućnosti mogla na neki način smanjiti problem sa radnom snagom.
„Međutim, naš narod to nije naučio. U Njemačkoj je već to zaživjelo, njima ne trebaju više ni radnici ni bilo ko, uglavnom građani su kod njih dostigli taj nivo kulture da sami sebi uberu izvažu i za to ostave novac“, pojasnio je Dojčinović.
Napomenuo je da bi to bilo moguće u voćnjacima koji su u blizini većih gradova, jer teško da bi neko putovao kilometrima da ubere nekoliko kilograma jabuka.
Dalibor Jović, vlasnik plantaže „Jović“ kod Prijedora, kaže da je skoro dao jagode da građani sebi beru po cijeni od 1,5 KM iz razloga što je bila niska otkupna cijena, ali da bi to svakako mogao biti način ostalim voćarima da nadomjeste nedostatak radne snage.
„Već dvije godine uzmemo manji broj ljudi da rade i kada vidimo da se određena količina robe ne može ubrati, onda pozovemo građane da dođu obrati. Zadnje tri-četiri berbe ljudi poberu sebi sami ako nisu u finansijskoj mogućnosti da to i plate, te je tako u jednom danu sve bilo pobrano“, kaže Jović.
On je rekao da, iako je u zapadnim zemljama to zaživjelo, naši građani još nemaju tu kulturu, ali da bi svakako moglo biti jedno od rješenja za nedostatak radne snage kako voće ne bi propadalo i kako bi svi bili zadovoljni.
Darko Milošević, voćar iz Ugljevika i predsjednik Upravnog odbora Udruženja voćara RS, kaže da će ove godine biti manjak radnika, jer su mladi ljudi otišli u inostranstvo, a stariji nemaju snage, jer je vrućina pa su teški uslovi rada.
„Mi planiramo berbu šljive, koja će krenuti polovinom sljedeće sedmice, završena je berba trešnje ko je imao šta da ubere. Varijanta da ljudi sami sebi beru šljivu kod pojedinih voćara bi mogla se desiti ako se radi o šljivi koja će završiti u rakiji. Međutim, ako se bere za izvoz, onda je to već teže“, kaže Milošević.
Dodaje da nije zahvalno da dođe neko da bere voće ko će polomiti grane i da se to najčešće radi u godinama kada voće prerodi, te dodaje da to ne bi bilo opravdano ako bi voćari dali prenisku cijenu koja ne bi opravdala proizvodnju. On kaže da rješenje za nedotatak radne snage vidi u mašinskoj berbi.
Preuzeto sa: Nezavisne.com
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca