TEHNOLOGIJA
Analiza: AKVIZICIJA – Nova strategija telekom operatera
BANJALUKA, Telekomunikaciona industrija je zadnjih desetak godina vrlo kompetetivna zbog velikog razvoja novih tehnologija i intenzivnih ulaganja u dalja istraživanja i razvoj. Zbog toga je ovo tržište dinamično i sklono velikim promjenama a zadnjih nekoliko godina karakterišu ga mnogobrojne akvizicije i spajanja.
Globalno, svi telekom operateri se osim direktne konkurencije suočavaju i sa IT divovima, poput kompanija Facebook i Google, koje pridobijaju korisnike, rade sopstvene akvizicije, polarizuju razvoj i istraživanje kao i talente jer zapošljavaju samo najbolje inženjere i naučnike.
Ove kompanije ostvaruju velike profite omogućavanjem sadržaja, slanjem reklama i pružanjem servisa putem mrežne infrastrukture čijem razvoju nisu doprinijele. Štaviše, neki od servisa koji se nude korisnicima upravo oduzimaju profit vlasnicima telekomunikacionih mreža poput Facebook-ove aplikacije WhatsApp. Broj minuta za razgovor ili broj SMS poruka nisu više toliko važni prosječnom korisniku sve dok ima mogućnost Wi-fi konekcije. Korišćenje SMS poruka je za nove generacije korisnika danas ekvivaletno medijskoj upotrebi VHS kaseta ili kompakt diskova.
Pod uticajem novih digitalnih tehnologija koje globalne kompanije razvijaju, korisničke navike se brzo mijenjaju. Neke usluge korisnici su dobili besplatno što je stvorilo osjećaj da cijene drugih usluga telekom operatera trebaju biti što niže. Takođe, korisnici očekuju da kvalitet i zadovoljstvo tim uslugama raste dok se istovremeno korisnička lojalnost smanjuje a dalja digitalizacija donosi nove izazove.
Strateške akvizicije i spajanja
U ovakvom kontekstu, telekom operateri učvršćuju pozicije na svojim matičnim tržištima gdje i dalje predstavljaju srž industrije, ekonomije i svakodnevnog života.
Najčešća reakcija na nove izazove je smanjenje troškova, što je dobra stvar ali se dugoročno može odraziti negativno.
Druga reakcija pokazuje veoma izraženu konsolidaciju i ukrupnjavanje na tržištima, u smislu akvizicija malih i srednjih operatera od strane velikih telekomunikacionih operatera.
Akvizicije najčešće podrazumijevaju pristup novom ili povećanju postojećeg tržišta, povećanje broja korisnika, povećanje broja usluga ali i akviziciju znanja, iskustva i tehnologije u oblasti određenih usluga.
U mnogim akvizicijama targetirane su manje kompanije radi njihove tehnologije ili zaposlenih, najčešće inženjera čija je uloga sve važnija. Akvizicije su vođene i potrebom da se brzo reaguje, bilo da se stekne prednost nad konkurencijom ili da se smanji zaostatak. Dobar primjer toga je trenutna „zlatna groznica“ koja se vodi na polju kognitivnog računarstva koje je zasnovano na vještačkoj inteligenciji i obradi velikih količina podataka.
Striming servisi
Broj IPTV korisnika ubrzano raste ali su i striming servisi poput Netflix-a sve popularniji i vredniji. Predviđa se da će se korisnici okrenuti striming medijima što bi se moglo odraziti na broj ugovora za IPTV.
Kao odgovor na to, strategija telekom kompanija je akvizicija medija i stvaranje jedinstvenog sadržaja kojeg će ponuditi svojim korisnicima. Pored pretplate na fiksnu i mobilnu telefoniju i internet nude se i TV programi i drugi medijski sadržaji kako bi se stvorila jedinstvena ponuda i pridobili korisnici.
Kombinacija medija i telekom operatera povezuje korisnike sa uslugama istovremeno im pružajući sadržaj koji ih zanima.
Digitalno oglašavanje
Praksa telekom kompanija je i širenje poslova u oblastima koje nisu srž njihovog poslovanja kao odgovor na konkurenciju u IT uslugama a u potrazi za profitabilnim rastom.
Za kompanije koje kontrolišu tržište digitalnog advertajzinga, Facebook i Google godišnji prihod od reklama je ogroman. Ove reklame se takođe distribuiraju putem mreža ali telekomunikacione kompanije koje su platile i izgradile te mreže ne dijele dobit od ove unosne i rastuće industrije.
Digitalni advertajzing je izuzetno unosan zbog mogućnosti ciljanih reklama i maksimalnog efekta oglašivača. Evropska unija je uvođenjem GDPR-a (General Data Protection Regulation) postavila ograničenje u ovoj oblasti jer korisnik mora dati pristanak da se njegovi podaci mogu obraditi u svrhe targetiranja.
Ovo ide u prilog telekom kompanijama koje već imaju korisne podatke koje su im korisnici dali svojevoljno prilikom sklapanja korisničkih ugovora. Ove kompanije sada vide svoju šansu u akviziciji kompanija koje se bave digitalnim oglašavanjem i medijima. To je logičan korak jer se na brz način omogućuju resursi, tehnologija i iskustvo u jednoj veoma kompleksnoj industriji.
Digitalno oglašavanje je upravo primjer širenja poslovanja u oblastima koje nisu srž telekomunikacija. Kupovinom web portala stvara se digitalni prostor na kojem je moguće nuditi personalizovan sadržaj posjetiocima, korisnicima usluga telekom operatera ali i personalizovan reklamni sadržaj.
Akvizicija UPC Austria od strane T-Mobile
U Austriji je u toku je proces akvizicije kablovskog operatera UPC Austria od strane mobilnog operatera T-Mobile, kao rezultat konsolidacije tržišta i trenda objedinjavanja svih usluga.
UPC Austria posluje više od 20 godina i jedna je od vodećih kompanija u Austriji u distribuciji digitalnih sadržaja i super brzog širokopojasnog interneta a ova kupovina je jedan od najvećih poslova u Austriji u posljednjih 10 godina.
T-Mobile će ovim steći značajno uporište na austrijskom tržištu, omogućavajući svojim korisnicima četiri vrste usluga: televiziju, internet, fiksnu i mobilnu telefoniju a moći će i da računa na najbolju infrastrukturu podataka u Austriji.
Kako je istakao Srini Gopalan, član uprave Deutche Telekoma za Evropu, ostvaren je veliki korak u strateškom postavljanju na austrijskom tržištu koja za cilj ima povećanje opsega usluga korisnicima i mnogo veću konkurentnost.
Planovi širenja Deutsche Telekoma u Holandiji
Njemački Deutsche Telekom je iskazao spremnost za kupovinu holandskog ogranka švedskog operatera Tele2. To bi mogao da bude izuzetno dobar potez pošto te dvije kompanije po veličini zauzimaju treće i četvrto mjesto na holandskom tržištu.
Ovim potezom Deutsche Telekoma bi povećao broj svojih korisnika i ojačao poziciju u Holandiji.
Konsolidacija telekom tržišta u Švedskoj
U posljednjih par godina, švedsko tržište je veoma dinamično po pitanju akvizicija i spajanja telekom operatera.
Najveća švedska telekom kompanija Telia prije dvije godine je kupovinom regionalnog kablovskog operatera C-SAM dodatno ojačala svoju poziciju. Ovom kupovinom, Telia je uvećala broj svojih korisnika i što je još važnije dobila pristup regijama u kojima nije bila dominantna. Kupovina C-SAM operatera je važan korak i za dalji plan razvoja usluga u tom području.
Prošle godine završen je i proces spajanja švedskih telekom operatera Com Hem i Tele2. Udružene kompanije nastaviće rad pod imenom Tele 2 sa planom veće konkurentnosti i razvoja pametnih integrisanih usluga. Zajedno će svojim korisnicima nuditi usluge mobilne telefonije koje je prije toga nudio Tele 2 i fiksnu telefoniju i TV usluge koje je nudio Com Hem. Ovo udruživanje povećalo je cijenu akcija a narednih godina očekuje se veliki sinergijski efekat.
Učvršćivanje pozicija i šira ponuda usluga za korisnike u Belgiji
U svjetlu globalnog trenda konsolidacije tržišta i udruživanja operatera, posmatra se i trenutni proces akvizicije belgijskog kablovskog operatora Voo od strane francuske telekom kompanije Orange.
Iako je Orange zvanično isključio bilo kakvu ekspanziju u Evropi, ipak ostaje u potrazi za tržištima na kojima je već prisutan, posebno u Belgiji. Voo je operater koji ima svoje tržište u Valoniji.
Ovaj proces odlikuje i sve veća tražnja tržišta za mobilnim usluga u paketima.
Zaključak
Predviđa se da će konsolidacija i ukrupnjavanje na tržištima, u smislu akvizicija malih i srednjih operatera od strane velikih telekomunikacionih operatera biti veoma izražena u naredne tri godine.
Trend akvizicije ili spajanja telekomunikacionih kompanija predstavlja srednjoročni plan učvršćivanja na matičnim tržištima kako se ne bi suočili sa marginalizacijom već postali konkurentniji većim igračima u ovoj oblasti.
Izvor: Capital
TEHNOLOGIJA
Univerzitetu u Banjaluci predata projektna dokumentacija za izgradnju Naučno-tehnološkog parka
Projekat koji je najavljen još sredinom prošle godine i čija je gradnja bila najavljena za proljeće ove, konačno je počeo i da se realizuje, istina sa procjenom troškova koji su od juna 2023. godine malo i porasli. Naime, juče je, kako prenosi RTRS, predstavnicima Univerziteta u Banjaluci i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje predata projektna dokumentacija za izgradnju i opremanje Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske koji će biti izgrađen u kampusu Univerziteta u Banjaluci.
Kako je u julu 2023. saopšteno, izgradnja ovog objekta bi trebalo da košta više od 10 mil EUR, potom je u septembru iste godine okvirna vrijednost procijenjena na 15 mil EUR, a juče je, sudeći po ovoj vijesti RTRS-a, rečeno da je ukupna vrijednost investicije oko 19 mil EUR.
Podsjećamo, rektor Univerziteta u Banjaluci prof. dr Radoslav Gajanin i ministar za naučno-tehnološki razvoj Republike Srpske Željko Budimir prošle godine su, 13. septembra, potpisali ugovor o osnivanju Naučno-tehnološkog parka (NTP) Republike Srpske. Kako je tada navedeno, riječ je o prvom naučno-tehnološkom parku u Republici Srpskoj, čiji su osnivači Vlada RS i Univerzitet u Banjaluci, a za njegovog direktora imenovan je Nikola Dragović.
Vlada Republike Srpske, kako je tada saopšteno, obezbijedila je sredstva za prvi period rada, a za početak, kancelarije NTP-a biće u novom objektu Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta i Šumarskog fakulteta, u krugu Univerzitetskog grada. Inače, lokacija je u neposrednoj blizini budućeg objekta NTP, za koji je izrada projektno-tehničke dokumentacije tada bila u toku. Tada je i rečeno da se na proljeće 2024. godine planira polaganje kamena temeljca za izgradnju ovog objekta ukupne površine 7,5 hiljada kvadratnih metara, sa planiranim rokom od 24 mjeseca, a tada je procijenjeno da će okvirna vrijednost objekta, sa neophodnom opremom i laboratorijom, iznositi 15 mil EUR.
eKapija je ranije pisala da je Saudijski fond za razvoj odobrio sredstva za dva projekta u Srpskoj – jedan je izgradnja Studentskog centra u Foči, a drugi izgradnja Naučno-tehnološkog parka u Banjaluci.
Što se tiče projektne dokumentacije koja je juče predata predstavnicima Univerziteta i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj, ona je, kako je prenio RTRS, finansirana kroz Italijanski fond za inovativne projekte, preko Razvojne banke Savjeta Evrope.
Inače, nadležni kažu da će budući Naučno-tehnološki park biti centralno mjesto gdje se rađaju inovativne ideje i tehnološki napredak Srpske.
– Siguran sam da će izgradnjom NTP imati ogromnu korist prije svega UNIBL i studenti UNIBL, odnosno naši nastavnici i saradnici kroz angažman u kompanijama koje budu smještene u NTP – istakao je Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci, prenosi RTRS.
Nikola Dragović, direktor Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske, najavio je, kako navodi RTRS, još neke novine.
– Јedan od prvih programa koji će NTP uskoro početi sprovoditi jeste program kampa za koji intenzivno traje kampanja jedinstveni startap program za mlade od 18 do 35 godina – rekao je Dragović.
Vlada Srpske je prošle godine usvojila informaciju o osnivanju prvog NTP u Srpskoj čiji je cilj ubrzan tehnološki razvoj.
– Za razvoj preduzetništva i inovativnosti kod mladih ljudi, to je cilj ovog projekta – poručio je Zoran Bjelajac, pomoćnik ministra za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.
Kompanija Ananas stigla je i na bosanskohercegovačko tržište sa svojom online prodajnom platformom.
– Proteklih mjeseci smo dokazali da živimo svoju priču, teško a jako! Danas smo završili vrlo važan korak i otvorili dva nova tržišta! Ananas sada posluje i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini – objavio je Ananas E-commerce na svom LinkedIn profilu.
„Regionalni Amazon“, kako su ga mediji prozvali, sjedište je najprije osnovao u Sarajevu, gdje je registrovana firma Ananas doo, a 7. juna je osnovana i podružnica u Banjaluci, sa sjedištem u Bulevaru Stepe Stepanovića br. 171 E.
Direktor preduzeća, ujedno i banjalučke podružnice, jeste Erol Ferović.
Direktni osnivač sarajevskog društva je Ananas E-Commerce Beograd. Vlasnik platforme Ananas je Delta holding, a kako je ranije saopšteno iz kompanije, platforma je u prošloj godini otvorila svoje kancelarije i u Sjevernoj Makedoniji.
Ananas je, inače, u prošloj godini zabilježio izuzetno veliki rast, potvrđujući da bude regionalni lider u domenu online trgovine. Na 94% poštanskih brojeva isporučeno je dva ili više Ananas paketa, a broj partnera porastao je više od tri i po puta u odnosu na 2022. godinu.
– Cilj je da u 2024. godini broj trgovaca poraste na preko 2.000, i da ukupan promet preko sajta bude preko 70 mil EUR – saopšteno je na konferenciji u januaru.
Nakon što je portal Capital otkrio da je Vlada Republike Srpske sa kineskom kompanijom ELINC u tajnosti potpisala 57 mil KM vrijedan ugovor za nabavku softvera za digitalnu zaštitu, stigla je i potvrda iz Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske.
Oni su naveli da su u proteklih godinu dana izvršili detaljnu analizu stanja informacione bezbjednosti u javnoj upravi i kritičnim infrastrukturama, izradili smjernice razvoja informacione bezbjednosti i izvršili projektovanje novog nacionalnog sistema zaštite.
Navode da on po obimu, resursima i složenosti predstavlja najveći IKT projekat u Srpskoj.
– Projekat je samoodrživ i ima za cilj punu zaštitu sajber prostora Republike Srpske – istakli su iz Agencije.
U skladu sa predviđenom dinamikom, iz Agencije su naglasili da se do kraja avgusta očekuje početak implementacije projekta.
– Implementacija je predviđena u dvije paralelne faze. Omogućava potpunu integraciju državnih organa, akademskog i privatnog sektora u upravljanju incidentima. Funkcije zaštite u odnosu na korisnike se ogledaju u zaštiti tri grupe korisnika: javne uprave i kritičnih infrastruktura, zaštiti djece i zaštiti mikro, malih i srednjih preduzeća – istaknuto je u saopštenju.
Iz Agencije su istakli da će sistem štititi javnu upravu i kritične infrastrukture koje čini 780 institucija republičkog nivoa.
– Za partnera je, u skladu sa smjernicama Vlade za upravljanje krizom lanaca snabdijevanja i politički motivisanih ne-UN sankcija, izabrana kompanija ELINC, specijalizovani proizvođač opreme iz domena nacionalnih sistema informacione bezbjednosti – navedeno je u saopštenju.
Capital podsjeća da je ugovor sa Kinezima potpisan početkom juna ove godine, a nakon toga je na njega stavljena oznaka tajnosti, da bi se od javnosti sakrilo još jedno trošenje desetina miliona maraka na softver, kao i njegova namjena.
Planirano je da se ovaj softver implementira u sve institucije u Srpskoj na rok od deset godina, a ELINC je, kako piše Capital, posao dobio na osnovu prethodnog dogovora iza zatvorenih vrata, bez tendera.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca