PRIVREDA
Vidović: Prihodi Srpske u stalnom porastu
BANJALUKA – Ministar finasija Republike Srpske Zora Vidović rekla je da su prihodi Srpske u stalnom porastu, te da su za tri odsto veći nego prošle godine.
Vidovićeva je navela da u izuzetnom procentu rastu prihodi od doprinosa, prihod od poreza na dohodak je u padu zbog određenih oslobađanja, ali je veoma visok procenat rasta prihoda od poreza na dobit od 16 odsto.
Ona je navela da najveći rast bilježe prihodi od igara na sreću, te da je to posljedica usvajanja Zakona o igrama na sreću.
„To je jako dobar zakon. Nisu tačni medijski navodi da će zbog ovog zakona ljudi ostati bez posla i da će se odjaviti priređivači igara. Mi imamo povećan broj priređivača od kada smo donijeli Zakon i svi koji su ozbiljno radili očekivali su da se uredi ova oblast. Niko neće ostati bez posla i neće biti zatvoren, izuzev onih koji rade ilegalno“, rekla je Vidovićeva za RTRS.
Vidovićeva je najavila da se u narednoj godini očekuje dvostruko veći rast prihoda od igra na sreću, u odnosu na ovu godinu, te da će ta sredstva biti iskorištena prvenstveno za investicije, te istakla da treba razviti intenzivnu investicionu aktivnost i povećati rast BDP-a.
Prema njenim riječima, drugi prioritet je povećanje penzija i plata, te boračkih primanja koje se svake godine usklađuju sa rastom BDP-a.
Vidovićeva kaže da se Vlada Srpska već duže godina aktivno bavi suzbijanjem sive ekonomije i da je Zakon o fiskalnim kasama nekoliko puta mijenjan i prilagođavan aktuelnom trenutku, te da je u tome postignut vidljiv napredak.
„Ne kažem da više nema sive ekonomije protiv koje se, naravno, moramo boriti, ali zaista su vidljivi rezultati. Sama činjenica da je u prošloj godini prikazana dobit od privrednih subjekta u Republici Srpskoj iznosila više od dvije milijarde KM, govori o tome da veći dio prihoda ide u legalne tokove“, rekla je ona.
Vidovićeva je podsjetila da je novina Zakona o fiskalnim kasama to da se za neizdavanje fiskalnog računa prvo izriče novčana kazna, a ukoliko se ona ne plati, slijedi zatvaranje.
„Smatram da će i to doprinijeti smanjenju sive ekonomije koja je nama rezerva za smanjenje opterećenje rada. Poslodavci, a i mi u Vladi, uvidjeli smo da je opterećenje rada veliko i da ga možemo smanjiti samo ako proširimo poresku osnovicu, dakle, ako u redovno plaćanje poreza i doprinosa uvedemo one koji sada nelegalno rade“, istakla je ona.
Vidovićeva je rekla da će se pozitivni efekti izmjena ovog zakona odnositi na suzbijanje sive ekonomije, osiguranje više sredstava u budžetu, te postavljanje privrednih subjektata u ravnopravan položaj, jer nisu u istom položaju oni koji plaćaju porez i oni koji to ne čine i koji su, zahvaljujući tome, u prilici da ponude niže cijene.
Time će, kako kaže ona, doći do povećanja plata i ljudi će raditi rasterećenije.
Kada je riječ o nagradnoj igri „Deset računa izbroji i stan osvoji“, Vidovićeva je rekla da je cilj ove igre uključivanje građana u borbu protiv sive ekonomije.
„Najefikasniji metod za suzbijanje sive ekonomije je da se uključi stanovništvo i to je upravo cilj ove nagradne igre. Moramo postati svjesni da plaćanje obaveza, poreza i doprinosa podiže standard svih građana i upravo zbog toga smo organizovali ovu nagradnu igru“, navela je Vidovićeva.
Prema njenim riječima, građani treba da znaju da kad dobiju fiskalni račun da je taj prihod prijavljen i da se iz tog prihoda finansiraju penzije, plate, borački dodatak, autoputevi, fabrike, škole…
Govoreći o kontrolama, Vidovićeva je istakla da je zadovoljna, te dodala da je veoma značajan povezanost Poreske uprave, Inspektorata, Deviznog inspektorata, Uprave za igre na sreću, policijskih inspektora.
Ona je potvrdila da se radi novi zakon o Inspektoratu koji će biti usvojen do kraja godine i koji predviđa mnogo novina, a priprema se i izmjena zakona o poreskom pospupku po kojem će poreski inspektori imati nadležnost da kad kontrolišu izdavanje fiskalnih računa kontrolišu i automate za igre na sreću.
Izvor: Nezavisne
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca