PRIVREDA
Berači kornišona ne žele raditi za male dnevnice
Uzgajivači kornišona ove sezone su se našli na mukama zbog nedostatka radne snage. Većina berača navodi da ne želi raditi ovaj izuzetno težak posao za satnicu koja je u prosjeku tri konvertibilne marke pa se zbog toga odlučuju za pronalazak egzistencije u nekim drugim poljoprivrednim kulturama.
Ovih dana izuzetno je radno u živiničkom mjestu Svojat koje ima najveći poljoprivredni prostor zasađen kornišonima. Sezona branja je počela prije nekoliko dana, a prve količine već pristižu u otkupne stanice.
Radni dan svojatskog uzgajivača ove vrste krastavaca Muamera Mujezinovića počinje u četiri sata ujutro, a završava kasno navečer. Umornog i oznojenog ga zatičemo na njegovoj parceli površine dva dunuma, a na samom početku našeg razgovora nam kaže da se ovom vrstom posla bavi već 12 godina.
“Mislim da nema težeg posla od uzgajanja i branja kornišona, jer danju i noću morate biti na parcelama. Moraš ga njegovati, zalijevati, štititi od nametnika… Nikako ga ne smiješ zapustiti, a ako planiraš na njivu dolaziti u devet sati, onda odmah odustani od ovog posla. Ako jedan posao završiš, odmah ti se nameće drugi i tako sve u krug”, kaže za Klix.ba Mujezinović.
Klimatske promjene na našim prostorima utjecale su na smanjenje prinosa ove vrste krastavaca, međutim, uzgajivači su ove godine odlučili podići cijenu po kilogramu. Otkupna cijena sada je najveća i ona u prvoj klasi iznosi 1,75 KM, druga košta 0,90 KM, dok je treća 0,20 KM.
“Prošle godine smo imali cijene 1,40 KM, 0,70 KM i 0,15 KM. Mi smo ove godine imali određenih problema zbog vremenskih prilika te su pojedini uzgajivači kasnili sa sadnjom do 20 dana. Međutim, vrijeme nas je kasnije poslužilo tako da je sve ispalo kako treba”, kaže za Klix.ba Jasmin Selimović, predsjednik Udruženja Kornišon.
Da od ovakve vrste proizvodnje odustaje sve veći broj uzgajivača potvrdili su nam i iz ovog udruženja. Sa 106 uzgajivača lani sada su spali na njih 55.
“Omladina pretežno odlazi van Bosne i Hercegovine, a nama je danas izuzeto teško pronaći berače. U odnosu na prošlu godinu sada ih imamo 50 posto manje, jer su ovdje dnevnice minimalne. Sat branja košta u prosjeku tri konvertibilne marke. Da bi neko zaradio 30 maraka dnevno, mora brati 10 sati, odnosno raditi veoma težak i naporan posao”, ističe Selimović koji se također bavi uzgojem i branjem kornišona.
Iz Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona za Klix.ba navode da institucije vlasti u našoj zemlji nisu prepoznale top tri konkurentne kulture na evropskom tržištu, a riječ je o malinama, kornišonima i šljivama.
“Upravo lošom podsticajnom politikom, neorganiziranjem stručnih savjetodavnih službi na terenu koje bi pomogle ovim organizatorima i izvoznicima, mi smo imali mnogo problema i pri samom izvozu ovih kultura. Kada je riječ o podsticajnoj politici, ona je samo išla u pravcu smanjivanja i neredovne isplate proizvođačima, što je dovelo do brojnih problema”, ističe predsjednik ovog udruženja Suad Selimović.
Kada je riječ o izvozu svježih kornišona, najbolji je bio 2016. godine kada je na inozemnim policama završilo 13 miliona KM vrijednosti ovih krastavaca. Od tada do danas zabilježen je kontinuirani pad te je 2017. izvezeno krastavaca vrijednosti devet miliona KM, a prošle godine svega pet miliona maraka.
Svojatski kornišoni ove godine će se naći na policama njemačkih trgovačkih centara, međutim, ukoliko se trenutno stanje nastavi, naši sagovornici su upozorili da će proizvodnja ovakvih krastavaca u Tuzlanskom kantonu postati prošlost.
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca