Connect with us

TEHNOLOGIJA

Žena čiji je posao da nas drži zaljepljene za YT svojoj djeci oduzima telefone

Objavljeno

 


Izvršna direktorica Jutjuba Suzan Vojčicki priznala je da oduzima telefone svojoj djeci kako bi ograničila vrijeme koje provode gledajući u ekran.
Vojčicki, koja upravlja platformom dizajniranom tako da ljude drži „zaljepljene“ za sadržaj, rekla je u jednom intervjuu da joj je veoma važno da se njeno petoro djece usredsrede na „sadašnjost“.

„Ljudi moraju da nauče kada je vrijeme da budu fokusirani na razgovor, a kada je u redu da gledaju video snimke ili obavljaju druge aktivnosti na internetu“, rekla je ona.

U tom cilju, Vojčicki kaže da oduzimanje telefona može da bude efikasno.

„Dešavalo se da oduzmem sve telefone svojoj djeci, posebno ako smo na porodičnom odmoru, jer želim da ljudi međusobno komuniciraju. Dakle, oduzmem im telefone i kažem: Svi ćemo se fokusirati na to da budemo stvarno prisutni“, rekla je ona.

Vojčicki je priznala da nekada to nije bio uvek lak zadatak, kao i da u njenoj porodici važi pravilo kao i kod većine drugih: Nema telefona za stolom!

Direktorka Jutjuba rekla je da želi da njena djeca bidu odgovorna u vezi vremana koje provode na telefonu i da nauče „metode samokontrole“.

Reklama

„Kada sam ja odrastala učili su me da je neko vrijeme provedeno uz TV prijatno, ali da mora da bude izbalansirano sa sportom, školom, domaćim zadacima, čitanjem i drugim aktivnostima“, rekla je Vojčicki.

Detetu sa 11 godina treba dati telefon

Na pitanje sa koliko godina bi djetetu trebalo dati telefon odgovara da oko 11 ima smisla.
Vojčicki nije jedini izvršni izvršni direktor koji govori o tome kako prati vrijeme koje djeca provode na telefonu.

Izvršni direktor Snapa Evan Špigel rekao je prošle godine da on i njegova supruga Miranda Ker nameću ograničenje od sat i po vremena koje njihovo sedmogodišnje dijete može da provede na telefonu.

 

Izvor: BIZLife

Reklama

NOVOSTI

Platforma Ananas stigla i u BiH

Objavljeno

 

Od

Kompanija Ananas stigla je i na bosanskohercegovačko tržište sa svojom online prodajnom platformom.

– Proteklih mjeseci smo dokazali da živimo svoju priču, teško a jako! Danas smo završili vrlo važan korak i otvorili dva nova tržišta! Ananas sada posluje i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini – objavio je Ananas E-commerce na svom LinkedIn profilu.

„Regionalni Amazon“, kako su ga mediji prozvali, sjedište je najprije osnovao u Sarajevu, gdje je registrovana firma Ananas doo, a 7. juna je osnovana i podružnica u Banjaluci, sa sjedištem u Bulevaru Stepe Stepanovića br. 171 E.

Direktor preduzeća, ujedno i banjalučke podružnice, jeste Erol Ferović.

Direktni osnivač sarajevskog društva je Ananas E-Commerce Beograd. Vlasnik platforme Ananas je Delta holding, a kako je ranije saopšteno iz kompanije, platforma je u prošloj godini otvorila svoje kancelarije i u Sjevernoj Makedoniji.

Ananas je, inače, u prošloj godini zabilježio izuzetno veliki rast, potvrđujući da bude regionalni lider u domenu online trgovine. Na 94% poštanskih brojeva isporučeno je dva ili više Ananas paketa, a broj partnera porastao je više od tri i po puta u odnosu na 2022. godinu.

Reklama

Cilj je da u 2024. godini broj trgovaca poraste na preko 2.000, i da ukupan promet preko sajta bude preko 70 mil EUR – saopšteno je na konferenciji u januaru.

eKapija

Nastavite čitati

NOVOSTI

Kinezima najveći IKT projekat u istoriji Srpske – Posao vrijedan 57 mil KM

Objavljeno

 

Od

Nakon što je portal Capital otkrio da je Vlada Republike Srpske sa kineskom kompanijom ELINC u tajnosti potpisala 57 mil KM vrijedan ugovor za nabavku softvera za digitalnu zaštitu, stigla je i potvrda iz Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske.

Oni su naveli da su u proteklih godinu dana izvršili detaljnu analizu stanja informacione bezbjednosti u javnoj upravi i kritičnim infrastrukturama, izradili smjernice razvoja informacione bezbjednosti i izvršili projektovanje novog nacionalnog sistema zaštite.

Navode da on po obimu, resursima i složenosti predstavlja najveći IKT projekat u Srpskoj.

Projekat je samoodrživ i ima za cilj punu zaštitu sajber prostora Republike Srpske – istakli su iz Agencije.

U skladu sa predviđenom dinamikom, iz Agencije su naglasili da se do kraja avgusta očekuje početak implementacije projekta.

Implementacija je predviđena u dvije paralelne faze. Omogućava potpunu integraciju državnih organa, akademskog i privatnog sektora u upravljanju incidentima. Funkcije zaštite u odnosu na korisnike se ogledaju u zaštiti tri grupe korisnika: javne uprave i kritičnih infrastruktura, zaštiti djece i zaštiti mikro, malih i srednjih preduzeća – istaknuto je u saopštenju.

Reklama

Iz Agencije su istakli da će sistem štititi javnu upravu i kritične infrastrukture koje čini 780 institucija republičkog nivoa.

Za partnera je, u skladu sa smjernicama Vlade za upravljanje krizom lanaca snabdijevanja i politički motivisanih ne-UN sankcija, izabrana kompanija ELINC, specijalizovani proizvođač opreme iz domena nacionalnih sistema informacione bezbjednosti – navedeno je u saopštenju.

Capital podsjeća da je ugovor sa Kinezima potpisan početkom juna ove godine, a nakon toga je na njega stavljena oznaka tajnosti, da bi se od javnosti sakrilo još jedno trošenje desetina miliona maraka na softver, kao i njegova namjena.

Planirano je da se ovaj softver implementira u sve institucije u Srpskoj na rok od deset godina, a ELINC je, kako piše Capital, posao dobio na osnovu prethodnog dogovora iza zatvorenih vrata, bez tendera.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

NOVOSTI

Pogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države

Objavljeno

 

Od

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Mostar objavilo je konačnu rang listu korisnika dijela grant sredstava tekućih transfera za 2024. godinu.

U okviru javnog poziva raspisanog u maju ove godine, grant sredstva su se podijelila na pet programa.

Najviše sredstava bilo je planirano u sklopu projekta pet – odnosno Podrška MSP u IT sektoru.

Ukupna vrijednost raspoloživih sredstava za ovaj projekat je bila 2.700.000,00 KM. Podijeljeno je 1.169.709,87 KM na 16 firmi, javlja Akta.ba.

Najviše je dobila firma CloudIT d.o.o iz Ilijaša i to 100.000,00 KM. Slijedi je Call Ero d.o.o. Mostar sa 99.900,00 KM, zatim Toni Digital d.o.o. sa 99.675,00 KM grant sredstava, te Xsoft d.o.o. Mostar sa 96.000,00 KM.

Na listi je i Atlantbh d.o.o. sa 84.911,00 KM granta, dok je RSS d.o.o. dobio 80.736,07 KM bespovratnih sredstava

Reklama

PROJEKAT br. 5 „PODRŠKA MSP U IT SEKTORU“

Prema projektu, firme su dobila sredstva za tehnološko unaprjeđenje MSP i unaprjeđenje kvaliteta proizvoda kroz nabavku nove opreme, integraciju Al alata i optimizaciju radnih procesa, sufinansiranja zapošljavanja junior eksperata kao i razvoj i komercijalizacija novih proizvoda/usluga u IT industriji.

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu