PRIVREDA
Miranović: Njemačkoj su potrebni ljekari i naše ustanove mogu ostati bez doktora
Ministarstvo zdravlja pokušava da uspostavi model da se studenti medicine, nakon završenih studija, ugovorom obavežu da narednih šest godina rade u zdravstvenom sistemu Crne Gore, kako bi se na taj način pokušao riješiti problem deficita medicinskog kadra precizirala je za Pobjedu generalna direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu Vesna Miranović, istučući da je ovaj model još na nivou ideje koja je u fazi testiranja.
Ona je na godišnjoj konferenciji Evropskog foruma medicinskih asocijacija (EFMA), koji je u organizaciji Ljekarske komore Crne Gore prošle sedmice organizovana u Podgorici, rekla kako će uslijediti izmjena politika, odnosno da će biti ponuđeni komercijalni uslovi za studiranje medicine kako se ne bi gubili vrijeme i novac na studente koji ne žele da rade u Crnoj Gori, prenosi portal Mojdoktor.me.
Ona je pojasnila da je na konferenciji to iznijela kao jedno od mogućih rješenja, te da to nije zvaničan stav ni Ministarstva zdravlja, niti Vlade.
“Od ideje do realizacije je dug put. Mi smo sada u fazi testiranja ideje. Svakako da ćemo u postupku realizacije ove ideje komunicirati najprije Ministarstvo prosvjete, Univerzitet Crne Gore, Medicinski fakultet, Ljekarsku komoru, strukovna udruženja, sindikate. Da vidimo da li ta ideja ima smisla. Ukoliko dođemo do zaključka da ona nije dobra, naravno da je nećemo realizovati”, kazala je Miranović.
Rekla je da je čude reakcije koje su uslijedile nakon što je ovu ideju saopštila na konferenciji, budući da, kako je kazala, ovakva vrsta ugovornog odnosa i sada postoji u Crnoj Gori.
“I niko ne postavlja pitanje ograničavanja kretanja ljekara kroz sistem. Kada ljekar dobije specijalizaciju, on potpiše ugovor sa ustanovom koja finansira specijalizaciju da onoliko vremena koliko provede na specijalizaciji toliko vremena mora da radi u toj ustanovi. I niko se nije bunio, niko nije smatrao da je to sporno”, istakla je Miranović.
Ona dodaje da uvijek kada se donose krupne, odgovorne odluke koje su od značaja za državu, mora se računati sa tim da se to nekome neće svidjeti.
“Ako govorimo hipotetički, ako ćemo da se isključivo oslanjamo na mišljenje studenata medicine pri građenju državne politike, onda će neko drugi da snosi odgovornost, onda postavljam pitanje ko će da snosi odgovornost ako svi doktori odu”, poručila je Miranović.
Konstatuje, ipak, da bi potencijalna primjena ovakvog rješenja značila i diskriminaciju medicinara u odnosu na druge visokoškolce u Crnoj Gori.
“Sa postojećim zakonskim rješenjima to bi značilo diskriminaciju. Ali ako bi se ušlo u ovaj proces, to bi iziskivalo i opsežnu aktivnost koja bi išla i u izmjenu zakonskih rješenja. Međutim, ako posmatrate koga ima na birou, koga nema, onda vidite da doktora nema. Oni spadaju u jednu granu koja će vremenom postati deficitarna i kao takva će biti u posebnom fokusu države”, rekla je ona.
Kategorična je da, iako potencijalno izvjestan, deficita medicinskog kadra sada nema na našem tržištu.
“Ljekara na birou nema, a deficita ljekara u Crnoj Gori nema. Imamo 3,3 doktora na 1.000 stanovnika, to je evropski prosjek. Ljekara na birou nema, što znači da u dogledno vrijeme mi moramo da razmišljamo da anticipiramo što će se desiti. Budući da je najavljena potpuna liberalizacija uslova za prijem ljekara u Njemačku od 1. decembra, mi moramo da razmišljamo o tome kako da obezbijedimo stanovništvu Crne Gore u tim uslovima kontinuitet pružanja zdravstvenih usluga”, istakla je Miranović.
Ako bi se sprovela, ova ideja bi, kako pojašnjava ona, kao ciljnu grupu imala buduće ljekare koje bismo ugovorom od šest godina vezivali za naš sistem zdravstva, čime bi se njihov eventualni odlazak iz sistema prolongirao.
Pojašnjavajući što bi značila komercijalizacija uslova studiranja, što je najavila na prošlonedjeijnoj konferenciji, Vesna Miranović navodi da bi se takvim rješenjem dodatno otvorila vrata i studentima iz inostranstva.
“To bi moglo da znači da onaj ko unaprijed zna da neće da radi u crnogorskom zdvastvenom sistemu, da se tom studentu mogu ponuditi neki komercijalni uslovi studiranja koji su adekvatni platežnoj moći države, a u isto vrijeme da možemo da napravimo uslove za studiranje međunarodnih studenata, isto pod komercijalnim uslovima.Tosve može da ima smisla ako se stručna javnost oko toga usaglasi”, kazala je Miranović.
Pomoćnica ministra zdravljaistakla je da planiraju da počnu pregovore sa sindikatima o povećanju plata zdravstvenim radnicima.
“Povećanjem plata obezbijediće se bolji uslovi rada u Crnoj Gori i vjerovatno ostanak ljekara u zdravstvenom sistemu”, kazala je Miranović.
Bankar.me
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca