PRIVREDA
Nebojša Šaranović, vlasnik Jafe, kupuje hrvatski Kraš
Hrvatski mediji već su promet na Zagrebačkoj berzi tokom proteklih nedelju dana označili kao „ludilo“, jer se na njoj sve vrtjelo oko dionica konditorske kompanije Kraš.
Misteriju naglog skoka vrijednosti i mogućnost da se u dogledno vrijeme preuzme ta kompanija, dodatno je začinila spekulacija medija iz susjedstva da je kupac koji stoji iza kastodi računa RBA Austria banke, Nebojša Šaranović, odnosno njegova kiparska firma Kappa Star Limited.
To je u čitavu priču unijelo i politiku kao začin i naslove tipa „Srbin kupuje Kraš“, ali za poslovni svijet kao i investicionu javnost i dalje je nepoznato, ukoliko se te spekulacije i uvaže, na koji bi način Šaranović mogao da postane većinski vlasnik. U kompaniji Kappa Star Limited jedini komentar o tim spekulacijama bio je da nemaju komentar.
Naime, u sadašnjoj strukturi Kraša, najveći pojedinačni dioničari sa pravom glasa su Mesna industrija „Braća Piovec“ sa 30,7 odsto akcija i Kraš ESOP, udruženje radnika i malih akcionara koji imaju 18,5 odsto, dok su ostalo neudruženi mali akcionari.
Međutim, kako i sam Kraš ima oko pet odsto sopstvenih akcija bez prava glasa, uvećava se procenat glasova kod prva dva dioničara tako da oni sada zajedno imaju nešto više od 51 odsto. Prema informacijama koje stižu iz oba dioničara, nijedan ne namjrava da proda svoj udio, pa je javnosti nejasno zbog čega „treća strana“ ulaže toliki novac i kupuje sve akcije Kraša koje se ponude na berzi.
„Stampedo“ na berzi, kako ga još nazivaju hrvatski mediji, počeo je dva dana prije nego što je MI „Braća Pivec“ najavila kako namjeravaju da objave javnu ponudu za preuzimanje slobodnih akcija. Oni su, pri tom, naveli kako planiraju da preuzimanje obave zajednički sa Kraš ESOP-om ukoliko to društvo prihvati njihovu ponudu, što bi trebalo da se odluči na skupštini zakazanoj za 30. septembar. Ali, „Braća Pivec“ naveli su i da se ukoliko to ne desi, spremni da idu samostalno.
I tada je na Berzi počelo trgovanje kakvo, tvrde hrvatski izvori, nije zapamćeno, koje ne samo da su obilježili milionski iznosi nego i velike oscilacije cijena po akciji. Iz čijeg su porfelja akcije došle na berzu, za sada još nije moguće da se utvrdi, ali prema jučerašnjoj evidenciji nakon trgovinskog dana, Kraš ESOP neznatno je, za 0,5 odsto smanjio svoj udio, dok se učešće kupca sa kastodi računa RBA uvećao na 3,67.
Prema hrvatskoj regulativi, ukoliko udio dostigne pet odsto, ime kupca mora biti objavljeno. Takođe, ukoliko novi dioničar dobije 25 odsto kapitala, može da podnese ponudu za preuzimanje društva, što bi u ovom slučaju bila protivponuda „Braći Pivec“.
– Šta će se dešavati narednih dana nemoguće je prognozirati jer je reč o javnom akcionarskom društvu koje se nalazi na berzi i sve je pitanje cijene koju je kupac spreman da plati. Ako stvarno postoji namera preuzimanja, onda će cijena da raste sve dok se ne dostigne potrebna količina dionica, dok će poslije toga biti u padu. Ovde je dodatna neizvijesnost i zbog toga što se umiješala politika, reč je o tradicionalnoj hrvatskoj firmi i javnost Hrvatske dodatno je zainteresovana za dešavanja oko sticanja vlasništva – kaže za Danas Milan Marinković iz brokerske kuće Fima invest.
Milioni kuna samo za jednu firmu
U prvih osam mjeseci ove godine, akcijama Kraša trgovalo se i ukupnom iznosu od oko sedam miliona kuna, dok je samo u prošloj nedelji prometovano više od 38 miliona a novog vlasnika dobilo je 72.000 dionica. U ovoj nedelji, promet se dodatno ubrzavao a jučerašnji dan je do sada rekordan: od ukupno 57,7 miliona kuna koliko je iznosio ukupan promet akcijama na Zagrebačkoj berzi, na Kraš se odnosilo 52,7 miliona a vlasnike je promenila 66.471 akcija. Pri tom i cena koju su postizale varirala je iz sata u sat, pa se od prosjeka u ovogodišnjih osam meseci od oko 600 kuna po akciji, juče iznos kretao od 710 do 855, ili u proseku 793,23 kuna po deonici. Poređenja radi, juče su druge po prometu bile akcije Telekoma Hrvatske čije su prodate akcije vredile ukupno 1,7 miliona kuna, a na trećem mjestu je bila listirana Podravka sa prometom od 1,3 miliona.
Paleta firmi Nebojše Šaranovića
Firma Kappa Star Limited Nebojše Šaranovića, koju su mediji označili kao kupca Krašovih akcija, sastoji se od pet firmi – Fabrike kartona Umka, Papir servisa FHB – Beograd, Ekostar Paka ali i Fabrike biskvita i keksa Jaffa – Crvenka i Fabrika biskvita i keksa Banini – Kikinda. Spekulacije da je ta kompanija, odnosno Šaranović prikriveni kupac nastala je, između ostalog, na osnovu procjene da Kappa Star želi da širi poslovanje u regionu kao i da bude snažnije prisutan kao proizvođač u konditorskoj industriji.
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca