Connect with us

PRIVREDA

Sa traka u RS silaze računari, pegle, kafe-aparati…

Objavljeno

 


potrosacka-prava

Pegle, računari i kafe-aparati samo su neki od uređaja koji u konačnici nastaju u Republici Srpskoj.

Ove podatke objavio je Republički zavod za statistiku u godišnjoj publikaciji u kojoj su prezentovane proizvodnja i prodaja industrijskih proizvoda u prošloj godini.

Iako, naravno, brojni proizvodi, poput recimo rude, imaju dosta masovniju proizvodnju od npr. električnih uređaja, i aparati široke namjene su našli svoje mjesto na proizvodnim trakama, a zatim i prodajnim policama.

Proizvedeno je, primjera radi, 7.378 električnih pegli, a ukupna vrijednost nije zanemariva i iznosila je 1.034.652 marke.

Sa proizvodnih pogona silazili su i električni aparati za pripremu kafe ili čaja, i to njih 4.314, od čega ih je već prodato 1.062, a ukupna prodajna vrijednost iznosi 240.642 KM. Iz hala su lansirani i električni protočni bojleri, preciznije – 962 komada, a koštali su zajedno 387.780 maraka.

Sastavljeno je i čak 7.650 stonih računara, koliko ih je i prodato, za 3.087.048 maraka, a na spisku su i laptop računari i palm-top uređaji, kojih je proizvedeno i prodato tek nekoliko stotina, odnosno 287, za 125.108 maraka.

Reklama

Zanimljivo je da su proizvedene ili pak sastavljene tek 94 tastature, a potom i prodate za simboličnih 940 maraka.

Međutim, po riječima stručnjaka, uglavnom su to lon poslovi, što znači da je u pitanju pretvaranje sirovina ili poluproizvoda u proizvode više ili završne faze prerade.

To je po riječima Vladimira Blagojevića, portparola Privredne komore RS, prisutno u kompanijama iz različitih sektora privrede, kao što su metalna i elektro industrija i proizvodnja tekstila, kože i obuće.

„Ti sektori rade za najpoznatije svjetske kompanije. Radimo ili komponente, ili kompletan proizvod, koji se plasira na svjetsko tržište. U pitanju su od jednostavnih do onih najzahtjevnijih poslova. To pokazuje da naša privreda ima ozbiljan potencijal, ali, istovremeno, i ograničenja kada su u pitanju nivo tehničko-tehnološkog razvoja, kao i znanje i kompetencije radnika“, naveo je Blagojević u izjavi za „Nezavisne“.

Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, kaže da bi želio da imamo potencijale za razvijanje novih proizvoda te da ulazimo u finalnu proizvodnju. Međutim…

„Sva istraživanja, uključujući i neka u kojima sam ja učestvovao, govore da smo mi izvozno orijentisani upravo u domenu lon poslova, bilo da je u pitanju tekstil, tehnička roba ili nešto treće. Uglavnom, naša perspektiva s tog aspekta je dosta sumorna“, naveo je Radivojac.

Reklama

Po njegovim riječima, s druge strane, kada se posmatraju investicije u inovacije i naučnotehnološki razvoj, dođe se do istog rezultata, odnosno logike.

„Da bismo imali prihvatljiv stepen završne obrade, u nekom periodu od pet do sedam godina moramo uzastopno investirati u tehnološki razvoj, kako bismo se osposobili“, napominje Radivojac u izjavi za „Nezavisne“.

 

Nezavisne / Dragan Sladojević

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu