Connect with us

PRIVREDA

Litvansko ekonomsko čudo: Prosječna plata porasla sa 357 na 932 eura

Objavljeno

 


plata-evro-euro-njemačka-lične finansije

Litvanija je uspjela da napravi preokret i od slabe ekonomije izgradi jaku i stabilnu, koja je doprinijela boljem životu njenih građana.

Godine 2004. postala je članica Evropske unije i potpisnica Šengenskog sporazuma i tada počinje njen ekonomski uspon.

U tome su uspjeli zahvaljujući nekoliko ključnih reformi, ali to nije bilo lako.

Prije pristupanja Litvanije EU, posebno u prvoj deceniji primjene zakona o konkurenciji u zemlji, politika konkurentnosti bila je usmjerena na kontrolu cijena i na cijene koje su određivale dominantne kompanije.

“Prvu deceniju 90-ih godina obilježila je visoka inflacija, spor ekonomski rast i slaba konkurencija”, kaže Šarunas Keserauskas, predsjednik Savjeta za konkurenciju Republike Litvanije.

Tokom razgovora o pridruživanju koji su prethodili ulasku u EU naročito su bila istaknuta pitanja poput liberalizacije tržišta, uklanjanja nepotrebnih vladinih propisa, otvaranja tržišta i konkurencije.

Reklama

“Pristupanje EU značajno je povećalo mogućnosti ekonomskog rasta zemlje, kao i uslove ekonomske podrške i raspoloživih sredstava i donijelo osiguranje većih izgleda za izvoz i uvoz, što bi podstaklo ekonomski razvoj i povećalo konkurenciju u zemlji”, kaže on za B92.

Uz to, diskusije o pridruživanju takođe su doprinijele cilju uspostavljanja organa za konkurenciju koji bi bio nezavisan od vlade. To je, konačno, rezultiralo uspostavljanjem nezavisnog organa za konkurenciju 1999. godine.

“Istovremeno, izmenjeno je zakonodavstvo o konkurenciji u skladu s pravno stečenim nacionalnim normama. To je imalo dvostruki efekat: prvo, usklađivanje je olakšalo primenu zakona o konkurenciji, jer su evropska pravila tržišnog takmičenja postala direktno primjenljiva u zemlji, a mi se u našoj praksi možemo osloniti na brojne evropske slučajeve i sudske odluke, a drugo, ulaskom u EU mogli smo da učestvujemo u redovnim
sastancima i radnim grupama EU za zaštitu konkurencije i razmenjujemo iskustva, što je naš rad učinilo još efikasnijim”, priča Šarunaš.

Ulazak u EU osetio je svaki gradanin Litvanije kroz kroz promene koje su im olakšale svakodnevni život.

“Većina građana Litvanije bi, najverovatnije, istakla prednost slobodnog kretanja ljudi, odnosno slobodnog putovanja u zemlje EU bez vize. Ekonomisti bi, s druge strane, vjerovatno, skrenuli pažnju na tržište EU od 500 miliona potrošača koje je postalo otvoreno za litvanske kompanije, kao i na finansijsku podršku koju je država dobila”, kaže on.

Od pristupanja EU 1. maja 2004. godine, Litvanija je dobila oko 15 milijardi eura finansijske pomoći. Pomoć je korišćena za razvoj infrastrukture, jačanje poslovne konkurentnosti, smanjenje regionalnih i socijalnih razlika.

Reklama

“Podrška EU, kao i otvoreni izvoz tržišta rezultirala je povećanim rastom ekonomije i zaposlenosti. Članstvo u EU takođe je doprinijelo poboljšanju imidža Litvanije među stranim investitorima. Prije pristupanja litvanski BDP iznosio je 46 procenata prosjeka EU. U 2011. godini je došao na 62 procenta, dok je u 2014. godini – 72 procenta i 78 procenata u 2017. godini”, kaže on.

Istraživanje Eurobarometra sprovedeno 2019. godine, takođe, je potvrdilo da 91 odsto Litvanaca smatra da je članstvo u EU donijelo mnogo pozitivnih promjena u zemlji.

“Pored toga, nivo nezaposlenosti smanjio se sa 11 procenata u 2004. na 6,2 procenta u 2018. godini, dok je prosječna plata porasla sa 357 na 932 eura. Iako su cijene proizvoda i usluga porasle za više od 50 odsto u posljednjih 15 godina. To pokazuje da su se kupovna moć i finansijski kapaciteti gotovo svih državljana Litvanije povećavali vremenom”, priča Keserauskas.

Brojne su prednosti članstva u EU koje su se osjetili u svakodnevnom životu.

Nekoliko godina prije toga su na snagu stupila pravila koja regulišu cijene rominga u EU. Kao rezultat ovih promjena, građani mogu da plaćaju cijene za telefonske pozive, SMS i mobilni internet po tarifi svoje zemlje, gdje god da otputuju.

Što se tiče pregovora o pristupanju u EU i poglavlju 8 oni nisu trajali duže od ostalih.

Reklama

“Međutim, po mojoj procjeni, formalni pregovori o pristupanju po svim poglavljima trajali su dvije godine. To je uključivalo diskusije u okviru sporazuma o pridruživanju sa EU, nakon čega je zemlja počela da mijenja zakone i druge propise kako bi ih uskladila sa zakonodavstvom EU još pet godina. Sve u svemu, pregovori su trajali oko 7 godina”, kaže.

“Nije bilo naročito velikih izazova tokom pristupnih rasprava u odnosu na sprovođenje zakona o konkurenciji. Medutim, bilo je ograničenja konkurencije koja su morala biti uklonjena, kao što je, na primjer, monopol nad pravima koja je nacionalnim zakonodavstvom dao telekom operateru fiksne mreže trebalo je postepeno uklanjati, otvaranjem tržišta za konkurenciju”, opisuje Keserauskas put ka EU.

U pogledu zakonodavstva o konkurenciji, zakon je bitno promijenjen 1999. godine – pet godina prije ulaska u EU, a potom kasnije u godini pristupanja da bi se potpuno uskladio sa onim EU.

“Stoga je postojala snažna politicka volja za pristupanje EU. Prema mojoj procjeni domaći zadatak koji je zemlja morala da uradi prije nego što je pristupila, protekao je prilično glatko”, rekao je.

Izvor: B92

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu