Connect with us

PRIVREDA

Umjesto duvana niče bijeli luk

Objavljeno

 


U Ljubinju, duvanjarskom kraju čiji je duvan nekad bio prepoznatljiv u svim krajevima bivše Jugoslavije, ova industrijska biljka izumire jer nema više ni sigurnog otkupa, a poljoprivrednici se sve više odlučuju na sadnju bijelog luka.

„Sigurno da u posljednje dvije decenije nismo imali manje površina zasađenih duvanom, što govori o tome da se ne pamti da je duvanjarskih površina u Ljubinju bilo manje, budući da se u ratu i jedno vrijeme poslije rata u ovom gradu živjelo od duvana, dakle sadilo se mnogo više“, kaže za „Nezavisne“ Dragoljub Sorajić, šef Odsjeka za privredu opštine Ljubinje.

Iako je ovogodišnji rod bio prvoklasan, gdje su poljoprivrednici sa 20 hektara ubrali preko pet vagona duvana, sunovrat ove kulture krenuo je prije nekoliko godina, kada je u ovom gradiću koji je živio od duvana prestala s radom otkupna stanica.

Statistika u ljubinjskom Odsjeku za privredu govori o tome da, otkako nema organizovanog otkupa, i proizvodnja duvana drastično pada, a preprodaja na malo je vrlo rizična jer je u pitanju crno tržište.

„Za samo pet godina 10 puta su smanjene duvanjarske površine, pa je sa nekadašnjih 200 hektara najprije pala na 150, a onda je 2017. godine pod ovom kulturom bilo svega 70 hektara, da bi prošle godine ta površina bila oko 40, a ove svega 20 hektara“, govori Sorajić.

Malu sadnju i male prinose su godinama uništavale i bolesti duvana, protiv kojih su se sadioci godinama sami borili jer se odavno ne sklapaju ugovori, koji su nekad podrazumijevali i subvencije ukoliko bi bilo suše ili bolesti duvana, pa su duvanjari prepušteni sami sebi.

Reklama

„I ono što uzgojimo ne možemo da prodamo jer duvan može ići samo na otkup, s obzirom na to da su na njega akcize velike i mi ih kao mali proizvođači ne možemo platiti. Ako i probamo da prodamo koji kilogram rezanog, to je veliki rizik zato što policija oduzima baš rezani duvan i tereti nas kao švercere cigareta, iako prodajemo svoje“, tvrde ljubinjski duvanjari.

Nekad su, dodaju, svoj duvan odvozili u otkupnu stanicu u susjedni Stolac, gdje su u posljednje vrijeme bile niske cijene i ni sami nisu znali da li im se to isplati, ali je i ova stanica ukinuta, što je dodatno ubrzalo smanjenje proizvodnje u Ljubinju.

„Koliko je meni poznato, duvanjari i sada na zalihama imaju prošlogodišnjeg neprodatog duvana jer ga nemaju gdje plasirati pa, iako je ovogodišnji rod dobar, veliko je pitanje kako i gdje će se prodati“, dodaje Sorajić.

Zbog svih ovih okolnosti ljubinjski poljoprivrednici se sve više odlučuju na sadnju bijelog luka umjesto duvana najviše zato što je u Ljubinju od prošle godine otvoren pogon za preradu ove povrtlarske kulture, fabrika „Farmavit“, koja ima i ugovore sa kooperantima pa je i otkup siguran.

Kako trenutno stvari stoje, u Ljubinju će uskoro biti više nasada bijelog luka nego duvana, jer je prošle godine pod ovom poljoprivrednom kulturom bilo dvadesetak hektara nasada, a u budućnosti se očekuje još više.

 

Reklama

Nezavisne / Vesna Duka

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu