PRIVREDA
Princeza Viktorija: Ljudi iz BiH radom omogućili da Švedska napreduje
Princeza Viktorija od Švedske i princ Daniel doputovali su u dvodnevnu posjetu Bosni i Hercegovini, a jutros su se sastali sa članovima Predsjedništva, nakon čega se obratila u Parlamentarnoj skupštini.
Princeza Viktorija izjavila je da je putovanje za BiH krenulo juče, ali zbog tehničke greške na avionu putovanje je odgođeno i zbog toga se tokom obraćanja u Parlamentarnoj skupštini u Sarajevu ispričala zbog kašnjenja.
„Odnosi naše zemlje su jaki, i odvijaju se na nivou dvije države, ali i između naših građana. Hvala vam za gostoprimstvo i toplinu“, kazala je princeza Viktorija.
Dodaje da tokom godina odnos između naših zemalja se razvijalo i produbljavalo, od 90-tih nekih 60.000 izbjeglica iz BiH došlo je u Švedsku, te da je većina ostala.
„Oni su svojim radom omogućili da mi napredujemo, danas imamo oko 100.000 građana BiH koji žive u Švedskoj. Mi sa svoje strane radimo aktivno da BiH postane članica EU. Danas razgovarmao o klimatskim promjenama i zaštitom okoliša. To su teme koje su aktivne, jer zagađenje zraka predstavlja jedan od glavnih uzroka smrti. Znam da BiH poduzima sve mjere da smanji zagađenje zraka i mi sa svoje strane čestitiamo i dajemo pomoć. Mi ne smijemo potcijeniti kada je u pitanju borba sa ovim izazovom. Ova konferencija je upravo o tome i ona će istražiti nove načine da se prilagodimo. Ova konfernecija je prilika i za političare, i za poslovnu zajednicu i privrednike da se sastanu i razgovaraju o novim vizijama. Nove tenhologije, nova rješenja biće sagledana, ali ono što radimo zajedno, ja i Daniel, putujemo u različite zemlje svijeta predstavljajući našu zemlju. Mi idemo sutra na Trebević da se susretnemo sa mladim ljudima s njima ćemo razgovarati o problemu mladih i zaštiti okoliša“, rekla je princeza Viktorija i dodala:
„Za njih klimatske promjene i zagađenje zraka nisu nešto što ćete birati, naše potrebe za djelovanjem su prontne, trenutne, iskreno želim da svi iskoritistie ovu mogućnost da naučite i dijelite iskustva za nova rješenja. Nadam se da će ovaj put biti mogućnost da se suočimo sa izazovima“.
Izabela Lovin, zamjenica premijera Švedske ističe kako će zasaditi drvo trešnje kao simbol procesa zaštite okoliša.
„Problemi današnjice su klimatske krize i to je izazov i za nas i za prirodu. Ovime se moramo svi baviti zajedno. Klima i životni okoliš su od ključnog značaja. Ovdje u BiH znamo da se suočavate sa bronim izazovima, zagađenost zraka, ne samo kod vas nego u cijeloj Evropi, prošle godine smo imali ekstremne vrijednosti zagađenja zraka na Balkanu ali i u cijeloj Evropi“, kazala je Lovin, koja ističe da je sve to prijetnja globalnom zdravlju.
U Švedskoj, ističe Lovin, koja ima prilično kvalitetan zrak, godišnje umire 600 ljudi, a u svijetu 7 miliona ljudi. Istakla je djecu kao kategoriju koja je pod najvećim rizikom.
„Djeca su aktivna, veliki dio vremena provode vani, zato su izložena više“, kazala je Lovin.
Dodaje da je za sve ovo važan i javni prevoz, te da švedska Vlada daje posebne premije za električne automobile, takođe i vozila sa nižim nivoom emisija imaju bonuse.
Mirko Šarović, rekao da BiH radi projekte zaštite okoliša u vrijednosti od 10 miliona evra.
Johan Satler, šef Delegacije EU u BiH ističe da ovdje je potrebno puno više angažmana, nego dijaloga.
„Mi smo se danas okupili ina drugu temu i imamo samo dva izbora da ne uradimo ništa i da uradimo nešto. EU prepoznaje stabilan razvoj koji će biti praćen smanjenjem emisije gasova i zaštite okoliša i to je ključno za nas sve“, poručio Satler.
BiH se, kaže obavezala na šestom samitu Zapadnog Balkana da će doprinijeti naporima EU u borbi koju sa sobom donose klimatske promjene i zaštita životnog okoliša.
„BiH se sa mnogim izazovima suočava i važno je da se judi ovdje ponašaju puno odgovornije, to nije tako velika i teško – stvar je promijeniti način ponašanja. Upravo sam se vratio iz Travnika i bio osam iznenađen kad sam vidio da judi na poljima pale plastiku, misle da čiste, a zagađuju tlo“, rekao je Satler.
Treća bitna stvar kaže Satler da grad Sarajevo, kao i cijela zemlja i svi veliki gradovi u regionu imaju problem sa kvalitetom vazduha, a to utiče na zdravlje građana, naročito djece i ostavlja dugoročne posljedice.
Planirano je da visoke delegacije Švedske i BiH zasade drvo u parku Koševo i označe projekat zaštite okoliša.
Edita Đapo, federalna minsitrica za zaštitu okoliša najavila izradu strateških dokumenata BiH za zaštitu okoliša te poželjela dobrodošlicu gostima u BiH. Govorila je o tome kako je 70-tih u Sarajevu uvedena gasifikacija grada, te da je Sarajevo bilo i biće u projektu pametnih gradova, kao i drugi gradovi u BiH.
Ističe da borba protiv klimatskih promjena mora biti prioritet svim vladama u svim zemljama.
Potreban je novi pristup i nove tehnologije da se iznađu rješenja.
Kaže da su velik izazovi pred svima, jer moramo zaštititi prirodne resurse koje ostavljamo našem potomstvu.
Mi smo posljednja generacija koja mora nači načina da spriječi klimatske promjene.
Zahvalila se Vladi Švedske za finansiranje bitnih projekata posebno u sferi zaštite okoliša.
Srebrenka Golić, minsitrica prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS govorila je o energetskoj efikasnosti i ističe da BiH prepoznaje značaj zaštite okoliša.
„Klimatske promjene su jedan od najvećih izazova. Od 2000. godine gotovo da nismo imali godinu bez prirodnih katastrofa, prema podacima Svjetske banke BiH od 1990 godine do 2018. preživjela 23 klimatske katastrofe. Materijala šteta bila preko 800 miliona. Imali smo najvrelije ljeto i najtopliju zimu na južnoj hemsiferi“.
Napore koje BiH preduzima snažno su podržani od Vlade Kraljevine Švedske, osim direktnog dopinosa Švedske u iznosu 13,5 miliona dolara, Švedska je preužila i drugu vrstu pomoći.
Golićeva se zahvalila vladi Kraljevine Švedske na podršci u izradi velikog broja projekata i u ime Vlade RS iskoristila priliku da se obrati i u ime 230.000 stanovnika koji žive uz rijeku Unu.
„To su građani koji žive u 14 opština i apelujem na sve predstavnike zemalja koji su ovdje da pokušaju izdejstvovati da nuklearni otpad u Hrvatskoj odlažu na nekoj drugoj lokaciji, a ne u blizini prirodnog parka Una“, zaključila je Srebrenka Golić.
Nezavisne / Mirsada Lingo Demirović
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca