OSTALO
Ostavke i otkazi u Vatikanu nakon finansijskog skandala
Sporna investicija Vatikana u luksuznu zgradu u Londonu dovela je do nezabilježenih pretresa kancelarija službi Svete stolice. Mjesec i po dana kasnije s položaja odlazi glavni finansijski regulator koji je trebalo da uvede red i transparentnost u finansije Vatikana.
Glavni finansijski regulator Vatikana Rene Brular odlazi s položaja poslije skandala s luksuznom nekretninom u Londonu koju je izvršno tijelo Vatikana kupilo pod sumnjivim okolnostima, dok Sveta stolice posle niza skandala iz prošlosti pokušava da uvede red i transparentnost u svoje finansije, pišu svjetski mediji.
Odlazak finansijskog Džejmsa Bonda
Sveta stolica je ove nedjelje saopštila da Brular, 47-godišnji švajcarski advokat nadležan za spriječavanje pranje novca i drugi finansijski kriminal, odlazi s položaja pošto mu nije obnovljen ugovor.
Šef Uprave za finansijske informacije (AIF), ukazuje Frans pres (Agence France-Presse), odlazi poslije pokretanja istrage o transakcijama za kupovinu luksuzne zgrade u Londonu. Zbog istrage su prošlog mjeseca suspendovani drugi čovjek tog tijela, Italijan Tomaso di Ruca, kojeg je Brular snažno branio, i još četiri zaposlena.
Vatikanska policija je u okviru istrage početkom oktobra izvršila pretres kancelarija AIF-a i Državnog sekretarijata, glavnog birokratskog tijela Svete stolice.
AIF je osnovao prethodni papa Benedikt Šesnaesti s ciljem da se unese transparentnost u poslovanje Instituta za vjerske poslove (IOR), koji se često naziva “Vatikanska banka” i koji je bio umiješan u niz političkih i finansijskih skandala u posljednjih nekoliko decenije. Brular je na čelu te službe od 2012. godine.
Prije dolaska u Vatikan, Brular, kojem su mediji dali nadimak “Džejms Bond”, bio je na čelu finansijskog obavještajnog odjeljenja u Lihtenštajnu, a prije toga je pomogao da se Iraku vrate sredstva koje je Sadam Husein odneo u inostranstvo. Bularov dolazak u Vatikan je, kako piše AFP, naišao na protivljenje stare garde u instituciji čuvenoj po tajnosti.
Vatikan je u ponedjeljak saopštio da će ime Brularovog nasljednika biti objavljeno po povratku pape Franje iz Azije 26. novembra.
Ostavka ili otkaz
Dok je Vatikan saopštio da šef finansijske regulatorne službe odlazi s položaja budući da mu nije obnovljen mandat, Brular je za Rojters rekao da je podnio ostavku, mada nije ulazio u detalje.
Odlazak Brulara usledio je poslije, kako ističe Rojters, nezabilježenog policijskog pretresa kancelarija njegove organizacije i Državnog sekretarijata, glavnog administrativnog tijela Rimokatoličke crkve koje je investiralo u manjinski ulog u zgradi u Londonu koja je trebalo da bude pretvorena u luksuzne stanove.
Šef Sekretarijata, kardinal Pijetro Parolin (Pietro) priznao je prošlog mjeseca da posao s nekretninama nije bio transparentan i obećao je da će rasvijetliti slučaj. Uprava AIF-a, koju je predvodio Brular, saopštila je da ta služba nije učinila ništa pogrešno kada je nadzirala investiciju u nekretnine.
Poslije suspenzije direktora AIF-a Di Ruce, ostavku zbog curenja dokumenata povezanih s istragom o kupovini zgrade u londonskoj četvrti Čelsi, podnio je i Domeniko Đani (Domenico Gianni), dugogodišnji šef bezbjednosti u Vatikanu i lični telohranitelj pape.
Vatikanski tužilac Đan Pjero Milano (Gian Piero Milano) razmatra moguće kriminalne prekršaje poput pronevjere, zloupotrebe položaja, prevare i pranja novca povezanog s kupovinom nekretnine, rekli su za Rojters ljudi upoznati s istragom.
Član borda AIF-a Mark Odendal (Marc Odendall) podnio je ostavku navodeći kao razlog uklanjanje Brulara, ali i odluku međunarodnog konzorcijuma za finansijske informacije da suspenduje AIF iz svoje komunikacione mreže poslije pretresa kancelarije vatikanske uprave, navodi Asošiejtid pres (Associated Press).
Odendal je za AP rekao da AIF ne može da prima i razmjenjuje informacije zbog odluke Egmonta koji okuplja agencije 130 zemalja.
“Nema smisla ostati u bordu prazne školjke”, objasnio je on.
AIF je i dalje član Egmonta, ali je suspendovan iz mreže za razmjenu povjerljivih informacija za globalnu borbu protiv pranja novca. Tokom pretresa kancelarija AIF-a, vatikanska policija je zaplijenila dokumente, što je izazvalo uzbunu u međunarodnom tijelu čije će članice, ocjenjuje AP, sada biti manje spremne da dijele s vatikanskom službom svoje informacije iz straha da bi mogle doći u ruke vatikanske policije.
Luksuzna zgrada u Čelsiju
Razlog za policijski upad u AIF, ističe AP, nije jasan. Prema nalogu za pretres, tužioci su naveli samo da postupci AIF-a u vezi s zgradom u Londonu “nisu jasni” i okrivili njenog direktora Di Rucu da je bio u kontaktu s londonskom pravnom firmom koja je bila uključena u dogovor.
Veći dio naloga za pretres se tiče Sekretarijata, koji je 2012. uložio 150 miliona era u luksuznu zgradu u Čelsiju, ali se ispostavilo da je hipoteka problematična i da je nekretnina izgubila vrijednost uslijed Bregzita, dok su posrednici uzimali milione od Vatikana u naknadama. Sekretarijat je 2018. odlučio da potpuno kupi zgradu i isplati ostale investitore, zbog čega je bio potreban zajam Vatikanske banke.
Direktor Vatikanske banke, blizak papi Franji i kancelarija generalnog revizora podigli su uzbunu kod tužioca upozoravajući da otkup djeluje sumnjivo, što je dovelo do pretresa.
Na kraju, ističe AP, pretres više djeluje kao rezultat internih sukoba – između Vatikanske banke s jedne strane i Sekretarijata i AIF-a s druge strane – oko znatne finansijske imovine Sekretarijata, koja je izvan računa Vatikana.
Vatikan je poslije pretresa kancelarija AIF-a saopštio da je akcija policije povezana sa sumnjivim finansijskim transakcijama, a kasnije se, ukazuje Fajnenšl tajms (The Financial Times) pojavila informacija da se vodi istraga investicije Sekretarijata u investicioni fond iz Luksemburga.
Taj fond je 2014. dio novca iskoristio da proda Sekretarijatu udeo u zgradi u Čelsiju koju je već posjedovao menadžer fonda. On je kupio zgradu u Londonu 2012. i onda je po znatno većoj cijeni prodao vatikanskom Državnom sekretarijatu, navodi Fajnenšl tajms.
Bivši glavni revizor u Vatikanu Libero Milone, koji je podnio ostavku 2017, rekao je prošlog mjeseca za Fajnenšl tajms da Sekretarijat ima velike količine novca na računima u švajcarskim bankama koje nisu u zvaničnim finansijskim knjigama Vatikana.
Milone je rekao da mu je, kada je kao glavni revizor tražio dodatne informacije o tim računima, rečeno da će morati da podnese ostavku.
Posljedice skandala
Papa je smijenio najvišeg finansijskog regulatora Vatikana dok se zakuvava finansijski skandal oko investicija u londonske nekretnine, ističe Volstrit džurnal.
Odlazak Brulara, ocjenjuje njujorški list, produžava previranja u Vatikanu koji su već ugrozila povjerenje finansijskih regulatora širom svijeta u razmjenu informacija s AIF-om u okviru koordinisanja borbe protiv pranja novca, finansiranja terorizma, poreskih utaja i drugog finansijskog kriminala.
AIF je osnovan 2010. kako bi se Vatikanska banka povinovala međunarodnim standardima u borbi protiv finansijskog kriminala, ukazuje Volstrit džurnal, dodajući da je pod Brularovim nadzorom od 2012. godine banka zatvorila hiljade računa, u nekim slučajevima zato što profili klijenata nisu odgovarali iskazanoj misiji banke da služi “vjerskim poslovima”.
Agencija Savjeta Evrope za spriječavanje pranja novca Manival (Moneyval) hvalila je Vatikan za napore po pitanju finansijske transparentnosti, dok su organizacije za finansijski nadzor smatrale AIF svetlom tačkom u pokušaju Vatikana da reformiše svoje finansije, ali nagli odlazak dva visoka zvaničnika – Brulara i Di Ruca – dovodi u pitanje uspeh reformskog programa papa Franje, koji je, kako navodi Volstrit džurnal, izabran 2013. poslije slučajeva navodne korupcije i nekompetencije u Vatikanu.
Agencija Manival bi sljedeće godine trebalo da sprovede procjenu u Vatikanu i zasad, ocjenjuje Volstrit džurnal, nije jasno kako će odlazak Brulara uticati na proces, ali će komešanje na vrhu AIF-a verovatno zabrinuti zvaničnike tijela Savjeta Evrope.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
Kina je izuzetno važan strateški partner i veliki prijatelj naše zemlje, što pokazuje i time da je ukupna vrijednost njihovih projekata u BiH već premašila dvije milijarde evra. Mi smo malo tržište koje u značajnijoj mjeri ne može uticati na globalna ekonomska kretanja, ali prostora za produbljivanje saradnje sa jednom od najmoćnijih država današnjice itekako ima, posebno uzimajući u obzir izuzetan geografski položaj naše zemlje koji omogućava kineskoj privredi pristup evropskom tržištu, rekao je u intervjuu za portal CAPITAL ambasador BiH u Kini Siniša Berjan.
Po vrijednosti investicija iz Kine, kaže Berjan, naša zemlja je na četvrtom mjestu u Centralnoj i Istočnoj Evropi, odmah poslije Srbije, Mađarske i Rumunije.
BERJAN: Kineski investitori iskazuju značajan interes za nekoliko ključnih sektora u BiH, prepoznajući izuzetne mogućnosti za razvoj i saradnju. Najveću pažnju posvećuju infrastrukturnim projektima, od izgradnje autoputeva i mostova do željezničkih pruga. Energetski sektor je vrlo atraktivan, s posebnim fokusom na projekte izgradnje hidroelektrana, termoelektrana i obnovljivih izvora energije. Rudarstvo i metalurgija su među ključnim oblastima interesa zahvaljujući bogatstvu prirodnih resursa koje BiH posjeduje. Osim toga, kineski investitori istražuju mogućnosti u sektorima poljoprivrede, turizma, zdravstva i informacionih tehnologija.
CAPITAL: Kako onda komentariše optužbe EU koje se odnose na maligni kineski uticaj, zatim na njihovo zanemarivanje ekoloških standarda, netransparentnosti u radu, te stav da Kina koristi ovaj region samo da bi ušla na tržište EU?
BERJAN: Kineske investicije donose značajne ekonomske benefite BiH, uključujući razvoj infrastrukture i otvaranje novih radnih mjesta. Naša zemlja se trudi da osigura da svi projekti budu u skladu sa ekološkim standardima i principima transparentnosti. Saradnja za Kinom nije usmjerena protiv bilo koje treće strane, već je motivisana našim potrebama za ekonomskim razvojem i prosperitetom. BiH ostaje posvećena uravnoteženim međunarodnim odnosima i vjerujemo da je moguće ostvariti saradnju koja donosi korist svim uključenim stranama.
Tajni ugovori sa Kinom
CAPITAL: Zbog čega su ugovori sa Kinezima tajni?
BERJAN: Ugovori sa kineskim kompanijama često sadrže komercijalno osjetljive informacije koje nisu javno dostupne radi zaštite interesa svih strana. Tajnost ugovora i poslovna povjerljivost nisu specifični samo za kineske investitore, već je uobičajena praksa u poslovnim odnosima širom svijeta kako bi se zaštitili konkurentski podaci i osigurala povjerljivost poslovnih planova. Transparentnost se osigurava kroz zakonske procedure, mehanizme nadzora nad realizacijom projekata i periodično izvještavanje relevantnih institucija, koji osiguravaju da su ovi ugovori u skladu sa interesima javnosti.
CAPITAL: Da li ste upoznati sa ugovorom koji je Vlada RS početkom juna sklopila sa kompanijom ELNIC za nabavku zaštitnog softvera?
BERJAN: Nisu mi poznati detalji ali svakako da jedan takav sporazum naglašava našu posvećenost poboljšanju mjera sajber bezbjednosti. Iako određeni aspekti takvih sporazuma mogu zahtijevati povjerljivost, zaštita naše digitalne infrastrukture ostaje prioritet.
FOTO: Ustupljena fotografija
CAPITAL: Da li ste upoznati sa konkretnim ugovorima sa Kinezima, poput HE Dabar, auto-puteva i drugim?
BERJAN: Da, Ambasada BiH u Kini je upoznata sa osnovnim karakteristikama ugovora i aktivno prati realizaciju važnih projekata. Posjedujemo osnovne, javno dostupne informacije o investitorima, vrijednostima i ciljevima ugovora. Projekat HE Dabar, koji uključuje izgradnju hidroelektrane na rijeci Trebišnjici, je u fazi implementacije i očekuje se da će značajno doprinijeti energetskoj sigurnosti regije. Takođe, kineske kompanije su uključene u izgradnju autoputeva, što je ključni segment infrastrukturnog razvoja zemlje. Ovi projekti su od strateškog značaja za ekonomski razvoj BiH, a saradnja s kineskim kompanijama omogućava transfer tehnologije, stvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje ukupne infrastrukture u zemlji.
CAPITAL: Prema našim informacijama, kineska kompanija Norinco planira da preko mađarskog ogranka kupi 80 odsto udjela u stolačkoj Aurori i preuzimanje koncesije na 30 godina. Da li ste upoznati sa ovim informacijama i znate li više detalja o njihovim planovima u BiH?
BERJAN: U ovom trenutku nemamo detaljnije informacije o planovima kineske kompanije Norinco u BiH ali očekujemo da će dodatne informacije o njihovim planovima biti dostupne uskoro, nakon finalizacije pregovora.
Komunikaacija kroz više kanala
CAPITAL: Da li su vam poznati detalji ulaganja u Željeznice RS koje je potpisao ministar Nedeljko Čubrilović?
BERJAN: Kineska kompanija je izrazila interes za modernizaciju i unapređenje željezničke infrastrukture u Republici Srpskoj, što uključuje rekonstrukciju postojećih pruga, eventualnu nabavku novih voznih sredstava i uvođenje naprednih tehnologija za upravljanje željezničkim saobraćajem. Ova ulaganja će doprinijeti boljem povezivanju regija unutar BiH, kao i poboljšanju međunarodnih transportnih veza.
CAPITAL: Kako se odvija komunikacija sa kineskim kompanijama zainteresovanim za BiH?
BERJAN: Komunikacija se odvija se na više nivoa i putem različitih kanala. Ambasada BiH u Kini organizuje poslovne seminare i sastanke na kojima se predstavljaju komparativne prednosti investiranja u naše zemlje. Pruža se podrška kineskim kompanijama u identifikaciji poslovnih prilika, povezivanju sa lokalnim partnerima i razumijevanju regulativa i procedura u BiH.
Takođe, postoji saradnja sa kineskim privrednim komorama i trgovinskim organizacijama radi olakšavanja komunikacije i razmjene informacija. Ambasada aktivno učestvuje na raznim privrednim forumima i sajmovima u Kini, gdje promoviše investicione potencijale BiH i stupa u direktan kontakt s potencijalnim investitorima. Takođe, aktivno koristimo medije i promotivne kampanje. Ambasada pruža i konzularne usluge i podršku kineskim investitorima u vezi sa izdavanjem viza. Kroz ove aktivnosti, naša ambasada aktivno radi na izgradnji čvrstih poslovnih veza, olakšavanju investicionih procesa i osiguravanju uspješne saradnje između kineskih investitora i BiH.
CAPITAL: Da li se kompanije obraćaju Ambasadi BiH ili direktno vladama?
BERJAN: Kineske kompanije se često obraćaju Ambasadi BiH kao prvoj tački kontakta za informacije i podršku. Ambasada nerijetko igra ključnu ulogu u inicijalnim fazama pregovora i uspostavljanju kontakata sa relevantnim institucijama i kompanijama u BiH. Međutim, u zavisnosti od prirode projekta, kineske kompanije takođe direktno kontaktiraju vlade na državnom i entitetskom nivou, kao i lokalne vlasti, kako bi pregovarale o specifičnim uslovima i realizaciji projekata.
CAPITAL: Da li i kako komentarišu saradnju sa vlastima u BiH?
BERJAN: Kineske kompanije uglavnom pozitivno komentarišu saradnju sa vlastima u BiH. Posebno cijene otvorenost i spremnost na saradnju, kao i napore koji se ulažu u unapređenje poslovnog okruženja. Ističu da je komunikacija sa vlastima transparentna i efikasna, ali naglašavaju da postoji prostor za dalja poboljšanja, posebno u pogledu ubrzanja administrativnih procedura i smanjenja birokratskih prepreka. Kineski investitori ističu značaj BiH kao mosta za pristup drugim tržištima u regionu, što dodatno podstiče investicije.
FOTO: MIP BiH
Birokratija u BiH izazov i za Kinu
CAPITAL: Da li se žale na administraciju i birokratske barijere?
BERJAN: Povremeno registrujemo žalbe na kompleksne procedure koje usporavaju realizaciju projekata. Kineske kompanije ističu da su proceduralni zahtjevi i složenost birokratskih procesa ponekada izazov, ali cijene napore vlasti u BiH da riješe ove probleme. Vlada i relevantne institucije aktivno rade na pojednostavljenju procedura i poboljšanju poslovnog okruženja kako bi privukle još više investicija.
CAPITAL: Ima li novih projekata u najavi i šta najuspješnije realizovano?
BERJAN: Trenutno se pregovara o nekoliko novih infrastrukturnih i energetskih projekata, kao što su proširenje mreže autoputeva i modernizacija željezničke infrastrukture što će značajno unaprijediti transportnu mrežu i povezanost. Posebno interesantne su inicijative za ulaganja u zelenu energiju. Drugi značajni projekti uključuju i izgradnju bolnice u Doboju, kao i vjetroelektranu “Ivovik” sa investicijom od 130 miliona evra.
Većina kineskih projekata koji se trenutno realizuju u BiH uglavnom se odnose na energetski sektor i saobraćajnu infrastrukturu. Posebno bih ovom prilikom izdvojio izgradnju Termoelektrane Stanari vrijednosti preko 500 miliona evra, kao rezultat saradnje kineske kompanije “Dongfang Electric Corporation” i lokalnih partnera. To je prvi veliki infrastrukturni projekat, koji smo radili u saradnji sa Kinom, ali i prvi projekat, koji je iskoristio specijalni kredit u sklopu mehanizma saradnje Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, a kojeg je dodijelila Kineska razvojna banka.
Mnogobrojne kineske kompanije su zainteresovane za saradnju. Treba istaći da Kina i BiH imaju potpisan „Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja“ kao i „Sporazum o zaštiti i promociji stranih investicija“ što uveliko olakšava rad zainteresovanih privrednih subjekata.
CAPITAL: Andrijana Pisarević
Njemačka organizacija Tüv Süd, koja se bavi certificiranjem i inspekcijama, dala je nekoliko zanimljivih savjeta o štedljivoj vožnji. Neke znate, a neke možda i ne. Kako biste uštedjeli gorivo prebacite u višu brzinu pri 2000 o/min. Također, mnogi vozači imaju potrebu ostati u nižoj brzini, ali već pri 50 km/h možete biti u četvrtoj brzini, a ovisno prijenosnim omjerima u mjenjaču te vrsti motora (turbodizelski, turbobenzinski…) možda čak i u petoj. Potrošnja goriva pada za čak pedeset posto ako ste u četvrtoj brzini, a ne u drugoj pri navedenoj brzini. Novi automatski mjenjači optimiziraju stupanj prijenosa, ali s ručnim mjenjačima vi ćete morati izabrati, piše Revijahak.hr. (više…)
Povodom 20 godina postojanja Košarkaškog kluba invalida „Vrbas predsjednik KKI „Vrbas“ Marinko Umičević i generalni direktor MH “Elektroprivreda Republike Srpske” Luka Petrović potpisali su ugovor o saradnji i tom prilikom je Elektroprivreda Republike Srpske donirala klubu iznos od 5 hiljada KM, kao znak podrške za uspješan rad. (više…)
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca