PRIVREDA
Kakve će olakšice dobiti bh. radnici u Njemačkoj?
Novi Zakon o doseljavanju stručnog kadra u Njemačkoj, koji stupa na snagu od nedjelje, ne donosi olakšice za nekvalifikovane i niskokvalifikovane radnike, nego isključivo za osobe koje imaju stručnu kvalifikaciju ili su završili fakultet.
U njemačkoj ambasadi u BiH ističu da novi Zakon o doseljavanju stručnog kadra ne utiče na Pravilnik o zapošljavanju državljana zemalja zapadnog Balkana.
„Za osobe koje nemaju visokoškolsko ili stručno obrazovanje i dalje važe postojeća pravila useljavanja u Njemačku. Ovdje će i dalje biti na snazi provjera pravila o prednosti pri zapošljavanju. Ubuduće će se i kod pravila za zemlje zapadnog Balkana primjenjivati odredba da osobe životne dobi starije od 45 godina moraju predočiti dokaz o minimalnoj plati“, saopšteno je iz njemačke ambasade.
Ističu da se novi zakon odnosi prvenstveno na osobe sa stručnom ili akademskom kvalifikacijom.
„Važno je da visokoškolska ili stručna kvalifikacija mora prethodno biti priznata u Njemačkoj. Prema ovom zakonu, prvi korak je podnošenje zahtjeva za priznavanje (nostrifikaciju) kvalifikacije u Njemačkoj. Ako je izdata potvrda o priznavanju kvalifikacije, sljedeći korak je podnošenje zahtjeva za vizu u njemačkoj ambasadi u Sarajevu“, kažu u ovoj ambasadi.
Ono što je novo od 1. marta je da ako postoji ponuda za posao i ako je izvršena nostrifikacija kvalifikacije, mogu se doseliti ubuduće stručnjaci iz svih oblasti rada.
„Ukida se pravilo po kojem je za samo deficitarna zanimanja postojala mogućnost useljavanja. Osim toga, kod ovih zahtjeva više se neće primjenjivati pravilo provjere da prednost zapošljavanja ima stručni kadar iz Njemačke ili EU“, kažu u Ambasadi.
Oni su rekli da osobe sa priznatom stručnom kvalifikacijom mogu podnijeti zahtjev za vizu u svrhu traženja posla, te da radno mjesto mora biti u skladu s obrazovanjem i primjerno kvalifikaciji. Dodaju da mladim ljudima do 25 godina koji nisu stekli stručnu kvalifikaciju ovaj zakon otvara nove mogućnosti, jer oni ubuduće mogu podnijeti zahtjev za vizu kako bi tražili mjesto za obrazovanje.
„Neophodno je poznavanje njemačkog jezika i dokazuje se predočavanjem sertifikata o položenom ispitu“, kažu u Ambasadi. Stupanjem na snagu ovog zakona oni koji su zahtjev predali prije 1. marta po pravilu neće biti dovedeni u lošiji položaj.
Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže za „Nezavisne“ da novi zakon ne bi trebalo značajno da se odrazi na odlazak ljudi s ovih prostora, posebno kod stručnog kadra koji, prema njegovom mišljenju, danas ima veće plate nego ranije.
„Ljudi koji su imali namjeru da odu odlazili su i do sada, nije to bila nikakva zapreka. U prošloj godini u Njemačkoj je bilo mnogo otkaza, tako da se i tamo smanjuje broj radnih mjesta. Priča o virusu korona i svemu što se dešava na svjetskom tržištu po mom mišljenju će usporiti odlazak s ovih prostora“, smatra Trivić.
Kaže da poslodavci podižu plate u skladu sa mogućnostima te da su pojedina domaća preduzeća značajnije digla plate za radnike, pa im je i veći povratak nego odlazak radnika, što bi se u naredne dvije-tri godine sigurno trebalo stabilizovati.
Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, kaže za „Nezavisne“ da se dešava očekivano, da razvijene evropske zemlje preuzimaju kvalifikovane, obrazovane i produktivne radnike koji će graditi njihovu ekonomiju jer imaju bolje uslove rada i bolje plate.
„Činjenica je da je brzo učenje jezika i nostrifikacija diplome tehničko pitanje te ono ne može biti i neće biti prepreka za, nažalost, odlazak radnika, na kojima treba da počiva ekonomije RS“, kaže Mišićeva, koja smatra da smo već jednom nogom kročili u opasnu zonu kada je u pitanju odlazak kvalifikovane i produktivne radne snage te da je najbitnije kakav će biti odgovor RS, BiH te drugih zemalja Balkana.
Jezik
U njemačkoj ambasadi su istakli da ubuduće dokaz o poznavanju njemačkog jezika dobija veći značaj.
„Biće potrebno poznavanje njemačkog jezika na nivou B1 za obavljanje stručnog obrazovanja, školovanja i za stručni kadar s kvalifikovanim stručnim obrazovanjem, kao i za IT stručnjake bez formalne kvalifikacije“, navode oni i pojašnjavaju da se kvalifikovanim stručnim obrazovanjem smatra ono obrazovanje koje bi u Njemačkoj iziskivalo minimalno dvogodišnje školovanje za sticanje stručnog obrazovanja.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca