Connect with us

TEHNOLOGIJA

Šta je 5G mreža, kako funkcioniše i šta dobijamo s njom

Objavljeno

 


Očekuje se da će peta generacija mobilnog interneta, poznata pod nazivom 5G mreža, promijeniti način na koji ljudi žive i rade.
Ona će biti znatno brža od 4G LTE mreže i moći će izdržati više povezanih uređaja, a njena unaprjeđenja omogućit će novu vrstu tehnoloških uređaja. Ova se mreža počela koristiti u SAD-u i širom svijeta 2018. godine i još je u ranim danima, a od nje se očekuje puno, piše CNN.

Zašto 5G?

Kompanije se takmiče koja će prije imati bržu i veću 5G mrežu, a države svijeta takmiče se u tome koja će je prva uspjeti primijeniti u cijeloj zemlji. Ovolika želja za 5G mrežom postoji zbog njenih prednosti od kojih se očekuje da će potaknuti transformaciju tehnologije u poslovanju, infrastrukturi i drugim područjima.

Dobre strane 5G mreže?

Najveća se prašina podigla zbog brzine 5G mreže, ali ona ima i drugih prednosti – ona će imati bolji protok, što znači da će se na nju bez problema moći povezati više uređaja nego prije pa je lako moguće da više nećete imati problema s internetom na mjestima na kojima je puno ljudi. Osim toga, 5G će smanjiti i vrijeme koje je potrebno da se telefon poveže na server i to na virtuelnu nulu. Na sve to, komunikacija s cloud platformama bit će brža i lakša.

Kako 5G radi?

Reklama

Kod 5G mreže signal se prostire putem novih radiotalasa koji zahtijevaju unapređivanje radijske i druge opreme u staničnim tornjevima. Postoje tri različite metode za izgradnju 5G mreže, ovisno o vrsti sredstava koju bežični nosač ima: niskopojasna mreža (velika pokrivenost, ali je brža samo za 20 posto od 4G mreže), visokopojasna mreža (izuzetna brzina, ali signal se ne rasprostire dobro i teško prolazi kroz tvrde površine) ili srednjepojasna mreža (prava ravnoteža između brzine i pokrivenosti).

Za dobro funkcioniranje 5G mreže mora se instalirati puno malih stanica u bandere, ulične svjetiljke, zidove i tornjeve koje trebaju biti na relativno maloj udaljenosti jedna od druge. Zbog toga se 5G mreža najčešće razvija u svakom gradu svojim tempom.

Kolika će biti brzina preuzimanja?

Očekuje se da će 5G u najboljem slučaju biti 10 puta brža od 4G LTE mreže, ali neki stručnjaci tvrde da bi mogla biti i do 10 puta brža od nje. To je dovoljno brzo da se dvosatni film preuzme za manje od 10 sekundi, za razliku od 7 minuta, koliko je u najboljem slučaju potrebno s 4G mrežom. Konkretna brzina preuzimanja ovisit će o brojnim faktorima, kao što su lokacija i mrežni promet.

Kako možete koristiti 5G?

Kako biste se povezali na 5G mrežu, morate imate telefon koji omogućava korištenje ove mreže. Samsung, Motorola, Huawei, LG, OnePlus i nekoliko drugih proizvođača mobilnih uređaja već imaju u ponudi 5G telefone. Očekuje se da će Apple imati 5G iPhone na jesen 2020. Neke tvrtke već rade na tome da instaliraju osobnu 5G mrežu kako bi mogle odmah uživati u njenim prednostima.

Reklama

Ima li nedostataka?

Za potpuno usvajanje 5G mreže bit će potrebno nekoliko godina, prema procjeni svjetske udruge mobilnih operatera GSMA, do 2025. godine pola mobilnih veza bit će 5G (druga polovica koristit će stariju tehnologiju, kao što je 4G ili 3G). Osim toga, u pitanje se dovodi i sigurnost 5G mreže, posebno zbog toga što će tehnologije na kojima će počivati autonomni automobili i zdravstveni sistemi biti ovisne o toj mreži.

Klix.ba

TEHNOLOGIJA

Univerzitetu u Banjaluci predata projektna dokumentacija za izgradnju Naučno-tehnološkog parka

Objavljeno

 

Projekat koji je najavljen još sredinom prošle godine i čija je gradnja bila najavljena za proljeće ove, konačno je počeo i da se realizuje, istina sa procjenom troškova koji su od juna 2023. godine malo i porasli. Naime, juče je, kako prenosi RTRS, predstavnicima Univerziteta u Banjaluci i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje predata projektna dokumentacija za izgradnju i opremanje Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske koji će biti izgrađen u kampusu Univerziteta u Banjaluci.

Kako je u julu 2023. saopšteno, izgradnja ovog objekta bi trebalo da košta više od 10 mil EUR, potom je u septembru iste godine okvirna vrijednost procijenjena na 15 mil EUR, a juče je, sudeći po ovoj vijesti RTRS-a, rečeno da je ukupna vrijednost investicije oko 19 mil EUR.

Podsjećamo, rektor Univerziteta u Banjaluci prof. dr Radoslav Gajanin i ministar za naučno-tehnološki razvoj Republike Srpske Željko Budimir prošle godine su, 13. septembra, potpisali ugovor o osnivanju Naučno-tehnološkog parka (NTP) Republike Srpske. Kako je tada navedeno, riječ je o prvom naučno-tehnološkom parku u Republici Srpskoj, čiji su osnivači Vlada RS i Univerzitet u Banjaluci, a za njegovog direktora imenovan je Nikola Dragović.

Vlada Republike Srpske, kako je tada saopšteno, obezbijedila je sredstva za prvi period rada, a za početak, kancelarije NTP-a biće u novom objektu Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta i Šumarskog fakulteta, u krugu Univerzitetskog grada. Inače, lokacija je u neposrednoj blizini budućeg objekta NTP, za koji je izrada projektno-tehničke dokumentacije tada bila u toku. Tada je i rečeno da se na proljeće 2024. godine planira polaganje kamena temeljca za izgradnju ovog objekta ukupne površine 7,5 hiljada kvadratnih metara, sa planiranim rokom od 24 mjeseca, a tada je procijenjeno da će okvirna vrijednost objekta, sa neophodnom opremom i laboratorijom, iznositi 15 mil EUR.

eKapija je ranije pisala da je Saudijski fond za razvoj odobrio sredstva za dva projekta u Srpskoj – jedan je izgradnja Studentskog centra u Foči, a drugi izgradnja Naučno-tehnološkog parka u Banjaluci.

Što se tiče projektne dokumentacije koja je juče predata predstavnicima Univerziteta i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj, ona je, kako je prenio RTRS, finansirana kroz Italijanski fond za inovativne projekte, preko Razvojne banke Savjeta Evrope.

Reklama

Inače, nadležni kažu da će budući Naučno-tehnološki park biti centralno mjesto gdje se rađaju inovativne ideje i tehnološki napredak Srpske.

Siguran sam da će izgradnjom NTP imati ogromnu korist prije svega UNIBL i studenti UNIBL, odnosno naši nastavnici i saradnici kroz angažman u kompanijama koje budu smještene u NTP – istakao je Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci, prenosi RTRS.

Nikola Dragović, direktor Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske, najavio je, kako navodi RTRS, još neke novine.

Јedan od prvih programa koji će NTP uskoro početi sprovoditi jeste program kampa za koji intenzivno traje kampanja jedinstveni startap program za mlade od 18 do 35 godina – rekao je Dragović.

Vlada Srpske je prošle godine usvojila informaciju o osnivanju prvog NTP u Srpskoj čiji je cilj ubrzan tehnološki razvoj.

Za razvoj preduzetništva i inovativnosti kod mladih ljudi, to je cilj ovog projekta – poručio je Zoran Bjelajac, pomoćnik ministra za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.

Reklama

RTRS

Nastavite čitati

NOVOSTI

Platforma Ananas stigla i u BiH

Objavljeno

 

Kompanija Ananas stigla je i na bosanskohercegovačko tržište sa svojom online prodajnom platformom.

– Proteklih mjeseci smo dokazali da živimo svoju priču, teško a jako! Danas smo završili vrlo važan korak i otvorili dva nova tržišta! Ananas sada posluje i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini – objavio je Ananas E-commerce na svom LinkedIn profilu.

„Regionalni Amazon“, kako su ga mediji prozvali, sjedište je najprije osnovao u Sarajevu, gdje je registrovana firma Ananas doo, a 7. juna je osnovana i podružnica u Banjaluci, sa sjedištem u Bulevaru Stepe Stepanovića br. 171 E.

Direktor preduzeća, ujedno i banjalučke podružnice, jeste Erol Ferović.

Direktni osnivač sarajevskog društva je Ananas E-Commerce Beograd. Vlasnik platforme Ananas je Delta holding, a kako je ranije saopšteno iz kompanije, platforma je u prošloj godini otvorila svoje kancelarije i u Sjevernoj Makedoniji.

Ananas je, inače, u prošloj godini zabilježio izuzetno veliki rast, potvrđujući da bude regionalni lider u domenu online trgovine. Na 94% poštanskih brojeva isporučeno je dva ili više Ananas paketa, a broj partnera porastao je više od tri i po puta u odnosu na 2022. godinu.

Reklama

Cilj je da u 2024. godini broj trgovaca poraste na preko 2.000, i da ukupan promet preko sajta bude preko 70 mil EUR – saopšteno je na konferenciji u januaru.

eKapija

Nastavite čitati

NOVOSTI

Kinezima najveći IKT projekat u istoriji Srpske – Posao vrijedan 57 mil KM

Objavljeno

 

Nakon što je portal Capital otkrio da je Vlada Republike Srpske sa kineskom kompanijom ELINC u tajnosti potpisala 57 mil KM vrijedan ugovor za nabavku softvera za digitalnu zaštitu, stigla je i potvrda iz Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske.

Oni su naveli da su u proteklih godinu dana izvršili detaljnu analizu stanja informacione bezbjednosti u javnoj upravi i kritičnim infrastrukturama, izradili smjernice razvoja informacione bezbjednosti i izvršili projektovanje novog nacionalnog sistema zaštite.

Navode da on po obimu, resursima i složenosti predstavlja najveći IKT projekat u Srpskoj.

Projekat je samoodrživ i ima za cilj punu zaštitu sajber prostora Republike Srpske – istakli su iz Agencije.

U skladu sa predviđenom dinamikom, iz Agencije su naglasili da se do kraja avgusta očekuje početak implementacije projekta.

Implementacija je predviđena u dvije paralelne faze. Omogućava potpunu integraciju državnih organa, akademskog i privatnog sektora u upravljanju incidentima. Funkcije zaštite u odnosu na korisnike se ogledaju u zaštiti tri grupe korisnika: javne uprave i kritičnih infrastruktura, zaštiti djece i zaštiti mikro, malih i srednjih preduzeća – istaknuto je u saopštenju.

Reklama

Iz Agencije su istakli da će sistem štititi javnu upravu i kritične infrastrukture koje čini 780 institucija republičkog nivoa.

Za partnera je, u skladu sa smjernicama Vlade za upravljanje krizom lanaca snabdijevanja i politički motivisanih ne-UN sankcija, izabrana kompanija ELINC, specijalizovani proizvođač opreme iz domena nacionalnih sistema informacione bezbjednosti – navedeno je u saopštenju.

Capital podsjeća da je ugovor sa Kinezima potpisan početkom juna ove godine, a nakon toga je na njega stavljena oznaka tajnosti, da bi se od javnosti sakrilo još jedno trošenje desetina miliona maraka na softver, kao i njegova namjena.

Planirano je da se ovaj softver implementira u sve institucije u Srpskoj na rok od deset godina, a ELINC je, kako piše Capital, posao dobio na osnovu prethodnog dogovora iza zatvorenih vrata, bez tendera.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

U trendu