PRIVREDA
DOMAĆA HRANA TRAŽENA U INOSTRANSTVU Izvoz iz BiH dobro se drži uprkos epidemiji korona virusa
U prva tri mjeseca ove godine iz BiH je izvezena roba u vrijednosti 2,7 milijardi KM, što je za 150 miliona KM manje u odnosu na isti period 2019.
Uvoz je iznosio 4,3 milijarde KM ili za 340 miliona KM manje nego u prvom kvartalu lane, podaci su Spoljnotrgovinske komore BiH.
Vjekoslav Vuković, predsjednik ove komore, kaže da spoljnotrgovinska razmjena u ovom periodu nije zabilježila drastičnije promjene.
– U martu ove godine izvezli smo robu vrijednosti 869 miliona KM, što je za 15 odsto manje u odnosu na isti mjesec 2019. Uvoz je u ovom periodu zabilježio pad od 16 odsto – ističe Vuković za Srpskainfo.
Dodaje da u agroindustriji bilježimo rast izvoza za 64 odsto, najviše zbog rasta izvoza mesa u Tursku, za preko 70 odsto.
– U trećem mjesecu prehrambena industrija nam je u porastu za 5,7 odsto, jer je došlo do veće potražnje za ovim robama na stranim tržištima. Kad je riječ o metalskom i elektro sektoru, u prvom kvartalu ove godine imamo pad izvoza za devet odsto i pad uvoza za deset odsto. Izvoz je pao za 102 miliona KM, a uvoz za 155 miliona KM. U martu je, u ovom sektoru, zabilježen pad izvoza za 21 odsto, a pad uvoza za 26 odsto. Metalna industrija nije izgubila svoje ugovore, oni su i dalje na snazi. Lagani pad u ovom sektoru zabilježen je još krajem prošle godine, kada je došlo do zastoja u industrijskoj proizvodnji u Njemačkoj. Međutim, njemačko tržište će doživjeti svoj oporavak kad krene izvoz prema drugim tržištima. Prestankom epidemije u Kini, Njemačka je već krenula enorman izvoz u ovu državu. Očekujemo aktiviranje ugovora i u BiH – objašnjava Vuković.
Dodaje da je u BiH dosta toga individualno, od kompanije do kompanije.
– Neke kompanije su našle alternativna tržišta, pa su preuzele ugovore Češke, Slovačke, Poljske. Ne možemo reći da je riječ o nekom velikom zastoju. Pomenuti procenti suprotni su cjelokupnom ponašanju, odnosno, novonastaloj situaciji. Porast izvoza imamo u grafičkoj industriji i papirnoj galanteriji, jer je došlo do potražnje za tim robama. Za tri mjeseca bilježimo porast izvoza od sedam odsto. Hemijska industrija bilježi pad uvoza određenih roba za 65 odsto, zato što su zabranjene za uvoz. Naime, došlo je do restrikcije u određenim zemljama da se te robe izvoze. Kad gledamo ukupno kvartalno, izvoz je pao za oko sedam odsto – kaže Vuković.
Prema njegovim riječima, najpogođenije grane su turizam, hotelijerstvo i međunarodni prevoz putnika, koje ne rade uopšte, jer nema kretanja ljudi.
– Kad je riječ o energentima, zvoz nafte smanjen za 20 odsto, a uvoz za 21 odsto, pa ovdje imamo neke poravnanje. Mi nismo neki proizvođači nafte, tako da je ovdje riječ o reeksportu, a pad uvoza približan je padu izvoza. Uvoz struje je pao za 25 odsto, jer neke industrijske grane manje uvoze električnu energiju koju su kupovale na slobodnim tržištima, poput „Aluminijuma“ u Mostaru. Ovaj pad nije u vezi sa epidemijom korona virusa, nego sa drastičnim padom industrijske proizvodnje koju bilježimo od prošle godine – ističe Vuković i dodaje da su epidemijom korona virusa najpogođenije Italija, Njemačka, Švajcarska.
– Tu nam je došlo do zastoja izvoza ljekovitog bilja. Najveći problem trenutno nam je sjeverna Italija, a oni su jedan od naših najvećih snabdjevača repromaterijalom. U svakom slučaju, možemo reći da ni uvoz ni izvoz nisu stali – naglašava Vuković.
Izvor: Srpskainfo.com
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca