Connect with us

PRIVREDA

Proizvodnja šarana u BiH diše na škrge

Objavljeno

 


Saran

Proizvodnja šarana u BiH prošle godine bila je manja za 52,99 odsto, a pastrmke veća za 23,08 odsto u odnosu na 2018. godinu, podaci su Agencije za statistiku BiH.

„Ukupna proizvodnja konzumne ribe u 2019. godini je veća za 9,01 odsto u odnosu na 2018“, rekli su iz Agencije za statistiku.

Dodaju da se od ukupne količine proizvedene konzumne ribe 92,06% odnosilo na pastrmku, 6,06% na šarana i 0,08% na ostale vrste riba.

Kada je riječ o RS, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, proizvodnja u šaranskim ribnjacima u 2019. godini bila je manja za 57,5%, a u pastrmskim veća za 56,2%. Od ukupno proizvedene ribe proizvodnja pastrmke čini 87,0%, šarana 11,7% i ostale ribe 1,3%.

Dragan Šepa, sekretar Udruženja za poljoprivredu, vodoprivredu, ribarstvo, prehrambenu i duvansku industriju u Privrednoj komori RS, kaže da su, prema podacima kojima raspolažu, određena preduzeća smanjila obim proizvodnje, a pojedina su se i prestala baviti ovom djelatnošću, što je uticalo na smanjenje proizvodnje.

„Takođe, u mjesecima kada je potražnja za ribom kod nas najveća, suočavamo se sa činjenicom da se riba na naše tržište uvozi po damping cijenama (pretežno šaran), što svakako ugrožava naše domaće proizvođače i domaću proizvodnju uopšte“, kaže Šepa.

Reklama

Šepa je istakao da je, sa druge strane, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS ove godine ribarstvo znatno podržalo i uključilo u sistem podsticaja za kapitalne investicije.

„Neophodno je stimulisati i podsticati domaću proizvodnju da proizvodimo hranu u količini koju je moguće proizvesti“, rekao je on.

Nenad Šibarević, vlasnik ribnjaka iz Banjaluke, kazao je da je proizvodnja ribe niskoprofitabilno zanimanje kod nas te da bez pomoći Ministarstva poljoprivrede ne može da opstane.

„Oni koji su privatizovali ribnjake u Saničanima i Prnjavoru su u stečaju. Ljudi su mislili da tu ima puno para i onda su vidjeli da su male marže i mala zarada i da bez pomoći nadležnih nema opstanka. Centar za razvoj i unapređenje sela iz Banjaluke donekle vodi računa o nama koji proizvodimo ribu“, rekao je Šibarević, koji ima četiri ribnjaka.

Dodao je da su mali podsticaji za proizvođače ribe, a kada se za uzgoj šarana ograniči podsticaj, ne isplati se proizvoditi velike količine, jer uzgajivači nemaju adekvatnu zaradu pa odustaju.

Pad proizvodnje šarana uzrokovao je povećanje cijene pa je ova riba u posljednjih godinu dana i poskupjela.

Reklama

„Prije nekoliko godina bio je četiri do pet KM po kilogramu, dok je sada cijena devet KM, što je vrlo visoko za našu kupovnu moć. Naš narod nema naviku da kupuje ribu, osim u vrijeme posta. Nemamo ni dovoljne količine šarana na tržištu. Svake godine ga je manje i sve je skuplji i skuplji, upravo zbog manje proizvodnje“, zaključio je on.

Darko Lazić, vlasnik ribarnice „Darko“ iz Bijeljine, kazao je da ribnjaci vjerovatno nisu poribljavani te da je to doprinijelo smanjenju proizvodnje šarana.

„Evidentan je nedostatak šarana i porast njegove cijene. Usljed nedostatka šarana stanovništvo se odlučuje na druge vrste ribe, čije količine, logično, ne mogu da podmire sve potrebe i javlja se nestašica na tržištu“, rekao je Lazić i dodao da velike količine šarana uvoze iz Srbije.

„Što se tiče prodaje ribe kojom se bavim, ona se smanjila i za 100 odsto. Veoma je visoka cijena ribe u RS. U Srbiji je, u odnosu na Bijeljinu, 20 odsto jeftinija riba“, ističe Lazić te napominje da je šaran prošle godine bio sedam, a sada košta devet KM po kilogramu, dok je u Srbiji cijena u prodaji 6,5 KM, a kod nas u nabavci sedam, zbog čega pred slave ljudi iz Bijeljine idu u Srbiju da nabave ribu.

„Ribarstvo svih ovih godina nije imalo adekvatnu podršku od strane resornog ministarstva u dijelu kapitalnih investicija. Tek od ove 2020. godine i ribarstvo je uključeno u podsticaje za kapitalne investicije, tako da tek za nekoliko godina možemo očekivati pozitivne efekte ovih mjera“, rekao je Zoran Tepić, direktor ribnjaka „Janj“, koji posluje u sklopu „Tropic ribarstva“.

Izvor: Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu