PRIVREDA
Banjalučka „The Master Craft Brewery“ pivara uduplava proizvodnju
Najsavremenija zanatska kraft pivara i pivnica MCB (The Master Craft Brewery) Banjaluka proširila je proizvodni pogon nabavkom nove opreme za fermentaciju piva i time omogućila da sada mogu da proizvedu duplo više piva nego ranije.
Ljubomir Marić, vlasnik „The Master Craft Brewery“ pivare iz Banjaluke, kazao je da su sada u mogućnosti da proizvodnju piva uduplaju te da se za vrijeme pandemije izazvane virusom korona nisu predavali, nego su taj period iskoristili kao priliku da nabave opremu i da je instaliraju.
„Iskoristili smo period u kojem nije bilo dozvoljeno da se radi da instaliramo opremu te, kada to sve bude iza nas, da počnemo sa proizvodnjom i ugostiteljskim uslugama u punom kapacitetu“, pojasnio je Marić.
Proizvodnja vrhunskih kraft piva na zanatski način koji primjenjuje MCB pivara zahtijeva vrhunski spoj starog i novog u proizvodnji piva.
„Ono što je karakteristično za nas jeste da mi proizvodimo izuzetno domaće kvalitetno kraft pivo, gdje koristimo prirodne i kvalitetne sirovine uz mogućnosti koje pruža savremena procesna oprema, a pritom poštujući tradicionalnu tehnologiju“, pojašnjava Marić.
Ističe da ljudi sve više dolaze i sve više kraft pivo postaje dio njihovog života te da su reakcije na ono što rade i nude mahom pozitivne kod svakog gosta.
„Koristimo tradicionalne recepte za zanatska piva, naravno, u modernoj tehnologiji vrhunskog kvaliteta. Proizvodimo pivo na način kako se to ranije radilo, ne koristimo zamjenske sirovine, odnosno koristimo samo prvobitne sirovine, kao što su slad, hmelj, kvasac i voda“, objašnjava Marić i dodaje da je najvažniji element dobrog i kvalitetnog piva sigurno ljubav i strast majstora koji to proizvodi.
Ističe da, iako nisu radili skoro dva mjeseca zbog zabrana izazvane epidemijom virusom korona, u njihovoj pivari nije bilo otpuštanja radnika.
„Trenutno imamo zaposlenih 11 radnika, nije bilo nikakvih promjena te razmišljamo da u nekom narednom periodu usljed povećanja obima posla angažujemo i nove radnike“, kazao je Marić.
Ističe da kraft pivo prave od brižljivo odabranih kvalitetnih sirovina koje uvoze, jer, kako kaže Marić, njih, nažalost, nema kod nas.
„Sam proces proizvodnje koncipiran je tako da se pivo ne filtrira i ne pasterizuje niti sadrži konzervanse i vještačke arome pa samim tim ono zadržava sve hranjive sastojke, kao i specifičan okus, a nakon konzumiranja nemate glavobolje“, istakao je Marić.
Dodao je da je sama ideja o pokretanju ovakve pivare svojevrstan podvig te da je u proizvodnju ovog piva ugrađeno prije svega mnogo ljubavi, strpljenja i dobre volja.
„Ideja je viđena tokom posjete SAD i stara je 14 godina, svoje korijene vuče u činjenici da sam prije svega ljubitelj dobre hrane i dobrog piva, naravno, uz druženje sa dragim ljudima. Kada sam jednom probao kraft pivo, nije trebalo mnogo da postanem iskreni poštovalac, koji svoju fascinaciju želi podijeliti sa drugima. Ipak, bilo je u to vrijeme rano pokrenuti kraft priču u Banjaluci. Velik i odgovoran je to projekat koji nosi mnoge rizika. Priča o kraft pivu tada nije bila došla na naše prostore, nisam ni ja bio spreman da tada pokrenem takvu proizvodnju, jer sam još mnogo toga učio. Međutim, kasnije kroz razgovore sa prijateljima koji proizvode kraft piva u Srbiji i Hrvatskoj, gdje je i sama kraft scena mnogo razvijenija, odlučio sam da to donesem u našu Banjaluku na ozbiljan način“, kaže Marić.
Dalji razvoj i perspektiva kraft scene u BiH su sa mnogo izazova, ali se već sada vidi da će ta priča biti mnogo interesantna, a „The Master Craft Brewery“ će sa svojim specijalizovanim formatom umnogome pomoći boljem razumijevanju, kako samog proizvoda, tako i procesa proizvodnje izuzetnih kraft piva.
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca