Connect with us

PRIVREDA

Makarska s nestrpljenjem iščekuje goste iz BiH

Objavljeno

 


Najkasnije 25. juna ćemo otvoriti granicu s Bosnom i Hercegovinom, potvrdio je Gari Kapeli, ministar turizma Hrvatske.

Već je pao dogovor na nivou Evropske unije, tako da su od sutra, kako javljaju agencije, otvorene granice između većine njenih članica za putovanja unutar Šengena, a nakon toga je na redu podizanje rampi i za treće zemlje.

Ministar turizma Hrvatske potrđuje da će u tu zemlju bh. građani uskoro moći ući, za šta, po njegovim riječima, vlada veliki interes hotelijera Makarske rivijere.

„Osobno su me u zadnjih nekoliko dana nazvali. Insistiraju na što ranijem otvaranju prema Bosni i Hercegovini jer ima jako puno interesa. Ja mislim da ćemo i prije, negdje oko 22. ili 23, najkasnije 25. juna s BiH otvoriti granicu“, rekao je Kapeli za hrvatske medije.

I prije toga na pojedinim graničnim prelazima s Hrvatskom, uključujući Gradišku, juče je bila pojačana frekvencija vozila na izlazu iz BiH.

U Hrvatskoj trenutno boravi oko 67.000 turista, a povećanje se očekuje u narednim sedmicama, jer mnogi spas vide upravo u gostima iz Bosne i Hercegovine.

Reklama

Po broju posjeta, u Makarskoj su na prvom mjestu gosti iz Njemačke, a potom iz BiH. Ne čudi stoga to što u ovom gradu na Jadranu s nestrpljenjem očekuju da bez ograničenja bh. građani mogu ući u njihovu državu.

„Apsolutno nam to puno znači. Vi u Hrvatsku ili ovdje u Makarsku i sada možete doći ako imate neki poslovni sastanak pa potvrdu od tvrtke u kojoj radite, ili ako imate vaučer odnosno potvrdu o rezervaciji. Naravno, granica je otvorena i za one koji imaju nekretninu ovdje“, rekla je za „Nezavisne novine“ Hloverka Novak Srzić, direktorica Turističke zajednice Makarske.

Na pitanje da li su cijene smještaja u Makarskoj snižene u odnosu na prethodne sezone, ona kaže da to zavisi od apartmana do apartmana.

„Znam za apartmane koji su snizili cijene. Neki vlasnici se nisu odlučili na smanjenje cijena, drugi jesu, ali mogu se naći vrlo, vrlo povoljni apartmani za 30-40 evra“, uvjerava Novak Srzićeva.

Još neke države su već podigle rampe za ulazak stranaca. Recimo, Grčka je od juče otvorila granice za turiste iz Njemačke, Hrvatske, Norveške, Kipra, Izraela, Švajcarske, Srbije, Crne Gore, Slovenije i još niz zemalja, ali na spisku – nije BiH.

Zemlje su odabrane na osnovu epidemioloških kriterijuma, a grčka vlada će, kako je najavljeno, ažurirati spisak prije jula.

Reklama

Kako javljaju agencije, Sjeverna Makedonija je otvorila granice za tranzitne turiste, ali uz nekoliko uslova: neophodno je da proputovanje kroz ovu zemlju ne traje duže od pet sati, a zabranjeno je napuštanje auto-puta ili regionalnog puta. Makedonci su otvorili svega pet graničnih prelaza, a samo jedan vodi u Grčku – Evzoni.

„Pogrešna odluka“

Smatram da je apsolutno pogrešna odluka dozvoliti ulazak ljudi u BiH bez karantina ili testa samo na osnovu državljanstva, kao što je to uradilo Vijeće ministara, a ne na osnovu prebivališta te osobe, naveo je Ahmed Husagić, koordinator za integraciju austrijske političke partije SPO, u otvorenom pismu upućenom Zoranu Tegeltiji, predsjedavajućem Savjeta ministara BiH.

Husagić navodi primjer Italije, gdje živi oko 24.000 građana porijeklom iz BiH, od čega više od polovine posjeduje bh. državljanstvo.

„Neki žive i u Lombardiji, koja je najviše pogođena, što znači da više od 12.000 ljudi koji dolaze iz države visokog rizika može bez problema da uđe u BiH, dok na primjer Slovenci ne mogu ući u BiH, iako u Sloveniji već dugo nije zabilježen nijedan novi slučaj zaraze“, istakao je Husagić.

Izvor: Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu