PRIVREDA
Malina sve skuplja, nema ko da je uzgaja
Pojedini otkupljivači malina u Republici Srpskoj uzgajivačima su ponudili cijenu malina koja se kreće oko 3,30 KM po kilogramu, što je više nego lani, a na skok cijene uticao je slabiji rod usljed loših vremenskih uslova.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, kaže da je ove godine zbog nepovoljnih vremenskih uslova dosta manji rod svih voćnih vrsta, pa tako i malina, međutim, kako on tvrdi, trenutno vrijeme je uticalo da kvalitet maline bude dobar.
„Rod je podbacio, kao i kod sveg ostalog voća, ali je rod kvalitetan, što će se amortizovati dobrom cijenom i biće je lako prodati. Velika je sreća kada proizvodi odmah nađu tržište i prodaju se, to je veliki uspjeh za proizvođače“, kaže Dojčinović.
On ističe da se pojedini proizvođači bune jer smatraju da bi cijene trebalo da budu veće, ali kako kaže, cijena od tri do 3,5 KM je izuzetno dobra i nema potrebe da se bilo ko žali.
„Otkupljivači su uglavnom objavili cijene oko 3,30 KM, u Srbiji se kilogram plaća četiri KM, te proizvođači traže da se izjednače sa Srbijom, ali mislim da je i kod nas cijena izuzetno dobra“, rekao je Dojčinović.
Dobrisav Blagojević, član Udruženja malinara „Vilamet“ i član Skupštine ovog udruženja, kaže da je u Bratuncu jedna hladnjača ponudila cijenu maline od tri KM. Ističe da je rod manji nego lani, skoro pa prepolovljen, ali da je kvalitet kod većine proizvođača dobar u zavisnosti na koji način su tretirali svoje maline.
„To je uticalo i na otkupnu cijenu ove godine, ona neće biti ispod tri KM, te se već traži cijena od četiri KM. Sljedeće godine cijena malina će biti daleko veća, jer malina nema, prinosi su sve manji i hladnjače su praznije“, kaže Blagojević i dodaje da u ovom trenutku koliko god da se proizvede, sve se odmah i otkupi.
Pojasnio je da maline uzgaja 34 godine i da će malina biti sve skuplja, jer nema ko da je uzgaja.
„Mojoj djeci to ne pada na pamet da rade, omladina je otišla po svijetu, mi koji smo ostali na njivama radimo i od toga živimo, ali za 10 godina hladnjače će ovdje moći samo ‘golubove’ otkupljivati“, rekao je Blagojević.
Ističe da je cijena lani bila 2,5 KM po kilogramu, a da sada nije ispod tri KM.
„Cijena malina u Njemačkoj je za 200 grama četiri evra, ako neko ne može meni da plati te tri KM po kilogramu, to je loše. Svi nas gule, jednog dana mi seljaci nećemo više ništa uzgajati zbog svega toga i svi će biti na propasti“, rekao je Blagojević.
Dodao je da nema velikih količina maline ove godine na našem prostoru.
„Imali smo sušnu jesen, sušnu zimu i proljeće koje je bilo takvo da je uticalo da malina nema. Imam dva malinjaka, jedan je izuzetno loš, ali je drugi dobar“, rekao je Blagojević.
Mićo Stanojević iz Poljoprivredne zadruge „Argos“ iz Bratunca, koji otkupljuje maline i ima hladnjaču od 300 tona, kaže da još nisu formirali konačnu cijenu, ali se zna da ona neće biti ispod tri KM po kilogramu.
„Cijena zavisi od ponude i tražnje, te da li je malina rodila ove godine ili nije, na nju utiču vremensku uslovi. Cijena prošle godine je bila 2,5 KM, sada je za 20 odsto skuplje. Na skok cijene maline je uticalo to što ona nije rodila. Mi pokrivamo područje Bratunca, Srebrenice, Milića i Vlasenice“, pojasnio je Stanojević.
On je istakao da su neki otkupljivači već saopštili cjenu od tri KM po kilogramu, te da nije upućen da se neko žalio na tu cijenu od proizvođača.
„Cijena je bolja nego prošle godine. Ja još nisam objavio konačnu cijenu, pratim cijenu kod drugih otkupljivača i moja cijena neće odstupati od toga. Proizvođačima sam rekao da će cijena biti od tri KM do 3,30 KM“, rekao je Stanojević.
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca