PRIVREDA
Za mart i april isplaćeno oko 41,5 miliona KM za plate radnika u Srpskoj
Vlada Republike Srpske od početka panedmije virusa korona preduzima niz aktivnosti za pomoć privredi, čiji je cilj očuvanje svakog radnog mjesta, pa je za mart i april uplaćeno gotovo 41,5 miliona KM na ime plata i doprinosa za radnike privrednih subjekata kojima je odlukama štabova bila zabranjeno obavljanje djelatnosti, rečeno je Srni u Ministarstvu privrede i preduzetništva Srpske.
Iz ovog ministarstva navode da su mjere za podršku privredi Republike Srpske, po osnovu uredbe kojom su obuhvaćeni poslovni subjekti i preduzetnici koji su djelimično prestali sa radom ili su imali smanjen obim poslovanja tokom pandemije virusa korona, trenutno u završnoj realizaciji.
U ovom ministarstvu naglašavaju da se odobrena sredstva isplaćuju iz sredstava Kompenzacionog fonda.
Za mart je na ime poreza i doprinosa uplaćeno 11.254.363 KM za oko 30.000 radnika u 10.797 privrednih subjekata kojima je odlukama štabova bila zabranjeno obavljanje djelatnosti.
Za april je do sada uplaćeno 30.187.074 KM na ime minimalnih plata sa porezima i doprinosima za 40.263 radnika u 10.890 privrednih subjekata kojima je bio zabranjen rad ili su potpuno prestali sa radom u aprilu.
„Po osnove Uredbe o dodjeli sredstava poslovnim subjektima i preduzetnicima za april je odobrena isplata 13.609.533 KM za 2.865 privrednih subjekata, a očekuje se da će ukupno biti obuhvaćeno oko 3.500 privrednih subjekata za iznos od oko 17 miliona KM“, pojašnjavaju u Ministarstvu.
Za privredne subjekte kojima je u maju bio zabranjen rad biće izdvojeno oko osam miliona KM, a kako prijave još nisu u potpunosti obrađene, tačan iznos biće poznat naknadno.
„Za razliku od Federacije BiH (FBiH), Republika Srpska je isplatila minimalne plate i za radnike koji rade u firmama s sjedištem u FBiH“, naglasili su iz resornog ministarstva.
Podrška privredi biće nastavljena kroz Garantni program koji je kreirala Vlada Republike Srpske, putem kojeg će se plasirati krediti za mikro, mala i srednja preduzeća kod banaka i mikrokreditnih organizacija uz niže kamatne stope i grejs period do 12 mjeseci.
„Riječ je posebnoj kreditnoj liniji za one preduzetnike i privredne subjekte koji nemaju dovoljno imovine ili im je ona otperećena kreditima, s obzirom na to da će Srpska preko izdatih garancija od Garantnog fonda garantovati do 70 odsto iznosa kredita“, navode iz Ministarstva.
Za ove namjere obezbijeđeno je oko 50 miliona KM, što čini garantni potencijal od više od 230 miliona KM kredita.
Iz Ministarstva privrede i preduzetništva naglašavaju da su se na javni poziv Vlade Srpske odazvale brojne banke i mikrokreditne organizacije i ove sedmice će biti poznato koje banke i mikrokreditne organizacije su ponudile najpovoljnije uslove, nakon čega će uslijediti potpisivanje ugovora.
„Strateško opredjeljenje Vlade Republike Srpske je očuvanje svakog radnog mjesta, te se s tim ciljem vodi prilikom kreiranja mjera pomoći i podrške privredi, kao i zaposlenim radnicima“, naglasili su iz Ministarstva.
Ministarstvo privrede i preduzetništva Srpske će u narednom periodu, u dijalogu sa predstavnicima privrednika i socijalnim partnerima, odgovorno i savjesno postupati po pitanju odnosa prema privredi i radnicima, pogotovo prema onim privrednim subjektima kojima je potrebna interventna podrška za nastavak poslovanja i obezbjeđivanje likvidnosti.
„Zahvaljujući ovim mjerama, koje do sada uključuju više od 100 miliona KM iz fondova za podršku relanom sektoru /zajedno sa podrškom lokalnima zajednicama od 30 miliona KM/ i dodatnih 50 miliona kroz Garantni fond, očekujemo da budu sačuvana mnoga radna mjesta“, naglasili su iz Ministarstva.
Iz resornog ministarstva ističu da Republika Srpska, procentualno u odnosu na broj stanovnika, ima među najmanje otpuštenih radnika u regionu, što potvrđuju podaci Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske da je od 19. marta do 20. jula prijavljeno 9.028 radnika, od čega je njih 3.949 bilo po osnovu prestanka rada na određeno vrijeme, dok je u isto vrijeme odjavljeno 7.272 zbog zaposlenja ili obavljanja privatne djelatnosti.
Vlada Republike Srpske, podsjećaju iz resornog ministarstva, od početka izbijanja epidemije virusa korona na ovim prostorima, sprovela je set mjera finansijske podrške koji uključuju ubrzanu isplata podsticaja za povećanje plata u 2019. godini, kao i odgađanje plaćanja poreskih obaveza za privrednike i preduzetnike po osnovu poreza na dobit, poreza na dohodak i umanjen paušal malih preduzetnika.
„Među ovim mjerama su i moratorijum na otplatu glavnice i kamate sredstva Investiciomno razvojne banke /IRB/, uz korištenje grejs perioda od tri do šest mjeseci za sva pravna i fizička lica, kao i umanjenju kamatne stope IRB-a prema privredi za 0,5 odsto, te moratorijum kreditnih obaveza klijenata kod komercijalnih banaka, odlukom Agencije za bankarstvo Srpske“, navode u resornom ministarstvu.
Iz Ministarstva su istakli da su dodatno, iz sredstava Fonda solidarnosti, bili obuhvaćeni zaposleni u javnom sektoru u Republici Srpskoj, koji su obavljali poslove pod posebno otežanim uslovima rada.
Preuzeto: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca