PRIVREDA
Epidemija stala na put izvanrednim rezultatima
Proizvodnja i prodaja šumskih sortimenata u prvom polugodištu ove godine zabilježile su solidan rast u odnosu na isti period lani, a razlog za to su izvanredni rezultati u prvim mjesecima godine, prije pojave virusa korona koja je zaustavila dobar start i poljuljala razvoj drvoprerađivačkog sektora.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u prvih šest mjeseci ove godine proizvedeno je 945.769 metara kubnih raznih šumskih sortimenata, što je za 14, 4 odsto više nego u prvom polugodištu lani. Statističari su izračunali da je od januara do kraja juna ove godine prodato 840.367 metara kubnih šumskih sortimenata, što je za 9,9 odsto više u odnosu na isti period lani.
Pomoćnik ministra za šumarstvo Goran Zubić ističe da je tokom januara, februara i marta proizvodnja šumskih drvnih sortimenata dostigla 150 odsto u odnosu na plan, a vrlo dobri rezultati zabilježeni su i u plasmanu.
– Međutim, nakon marta, kada je epidemija uzela maha, došlo je do pada prodaje, ali se proizvodnja u dobroj mjeri održala jer su uslovi za rad u šumi bili dobri. Da je rast iz prvog kvartala nastavljen i u drugom, sada bismo imali izvanredne rezultate – rekao je Zubić. Dodao je da u trećem kvartalu očekuje pad zbog problema koje je prouzrokovala epidemija.
– Ukoliko se ne desi otvaranje svjetskog tržišta i ne poraste potražnja krajnjih kupaca za proizvodima od drveta, mislim da će doći do blagog pada proizvodnje i plasmana šumskih sortimenata – navodi Zubić.
Sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori RS Lazo Šinik ističe da je, osim dobrog starta sa početka godine, na pozitivne rezultate veliki uticaj imala i prošla godina, koja je bila nepovoljna za proizvodnju šumskih sortimenata.
– Tokom 2016, 2017. pa i 2018. godine rezultati su bili izuzetno dobri, ali 2019. smo imali zastoj i podbačaj u proizvodnji. U prvom polugodištu prošle godine vremenske prilike su bile vrlo nepovoljne, zbog čega je dinamika izvršavanja planirane proizvodnje tekla otežano. To je jedan od razloga pozitivnog ishoda u prvom polugodištu ove godine – pojašnjava Šinik.
On ističe da su se privrednici zbog dobrog starta s početka godine nadali da će 2020. godinu obilježiti izvanredni poslovni rezultati.
– Desilo se šta se desilo i sada je situacija neizvjesna. Sugerisali smo preduzećima da nastave raditi gdje god se može, pa makar i po cijenu povećanja zaliha, jer je to bolja varijanta nego da zbog neizvjesnosti na tržištu zaustave proizvodnju. Nemogućnost izvoza tokom jednog perioda i smanjene narudžbe jesu oborili proizvodnju, posebno u aprilu koji je bio najnepovoljniji mjesec, ali već u maju i junu uslijedilo je poboljšanje i dalo osnov za optimizam da ćemo do kraja godine uspjeti prevazići podbačaje – naglasio je Šinik i dodao da taj optimizam trenutno sputavaju najave novog talasa virusa od jeseni koji bi mogao dodatno produbiti ekonomsku krizu.
Namještaj
Lazo Šinik ističe da je trenutno najteža situacija u preduzećima koja se bave proizvodnjom namještaja, naglasivši da je proizvodnja za prvih šest mjeseci ove godine smanjena za 30 odsto u odnosu na isti period lani.
– Takvi rezultati su razumljivi jer je bilo problema sa plasmanom na ino-tržišta zbog zatvorenih granica, ali situacija je opet koliko-toliko održana podnošljivom ako uzmemo u obzir podatak da je tokom aprila zabilježen pad proizvodnje namještaja od 80 odsto – rekao je Šinik.
Izvor: Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca