PRIVREDA
Nema novih sporazuma o slobodnoj trgovini, privrednici gledaju u Rusiju
Spisak zemalja s kojima BiH ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini u dogledno vrijeme neće biti proširivan, mada to privrednici priželjkuju.
Predstavnici poslovne zajednice smatraju da bi bilo korisno da takve ugovore potpišemo sa još nekim državama uključujući, prije svega, Rusiju, gdje bi, između ostalog, mogli lakše da plasiramo voće i povrće.
BiH je potpisala i primjenjuje nekoliko ugovora o slobodnoj trgovini, a to su CEFTA, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (EU), Sporazum o slobodnoj trgovini s EFTA državama i Ugovor o slobodnoj trgovini sa Turskom.
Kako poručuju iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u ovom trenutku ne postoje formalni planovi za zaključivanje sporazuma o slobodnoj trgovini sa još nekom državom.
„Iako bi pojedine kompanije, gledano iz njihovog mikrookruženja, bez sumnje smatrale opravdanim zaključivanje ovakvih sporazuma sa nizom drugih država, treba imati na umu da zaključivanje ovih sporazuma ima svoju cijenu“, rekli su za „Nezavisne novine“ iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Vjekoslav Vuković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, ističe da su izvoznici iz BiH izrazili interes i pokretali inicijative za potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini i s drugim tržištima od interesa.
„Interes je posebno iskazan za potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini s Ruskom Federacijom, Južnom Korejom, te određenim zemljama sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Međutim, za potpisivanje takvih sporazuma potrebni su spremnost i interes druge zemlje potpisnice, što često nije slučaj“, rekao je Vuković za „Nezavisne novine“.
I Pero Ćorić, direktor Privredne komore RS, kaže da ne treba stati u potpisivanju sporazuma o slobodnoj trgovini.
„Vrlo aktivno treba krenuti na otvaranje pregovora o slobodnoj trgovini s Rusijom. Rusija je izuzetno veliko tržište i to ne treba zanemariti. Otvorilo bi se dosta prilika s jednim tako velikim tržištem. Naravno da treba analizirati i potencijale svih drugih tržišta“, rekao je Ćorić za „Nezavisne novine“.
Međutim, iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH kažu da bi to imalo svoju cijenu jer, da bismo otvorili tržište druge države za svoje proizvode, moramo otvoriti i tržište BiH za njihove proizvode.
Pojašnjavaju da pravila međunarodne trgovine nalažu da se takav režim ne može ugovoriti za ograničeni broj proizvoda i usluga, a po preferenciji ugovornih strana, jer bi to predstavljalo diskriminaciju u odnosu na treće države.
„Stoga je uz sve uvažavanje interesa individualnih kompanija zadatak Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH da analizira i izvrši kalkulaciju u kojoj mjeri bi takav sporazum štetio ili koristio drugim granama industrije i poljoprivrede u BiH, odnosno privredi u cjelini. Ako je taj rezultat u prosjeku negativan onda je bolje potražiti druge mogućnosti, a ne zaključivati sporazum o slobodnoj trgovini“, naveli su iz ovog ministarstva.
Inače, zemlje s kojima su potpisani sporazumi o slobodnoj trgovini u vrhu su liste spoljnotrgovinskih partnera BiH. Jedna od osnovnih koristi koje su takvim režimom ostvarene jeste lakši i jeftiniji plasman robe i usluga porijeklom iz BiH.
„Podaci o robnoj razmjeni govore da je vrijednost ove razmjene s potpisnicama ovih sporazuma oko 80 odsto ukupne robne razmjene BiH. To govori da su sporazumima zapravo već pokrivena najveća izvozna tržišta BiH, prvenstveno tržište EU“, uvjeravaju iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Borba s konkurencijom
Prema riječima Vjekoslava Vukovića, predsjednika Spoljnotrgovinske komore BiH, uprkos izazovima s kojima se proizvođači susreću u obliku konkurencijskog pritiska, te imajući u vidu činjenicu da bh. tržište nije veliko, BiH je prisiljena da vodi prilično liberalnu tržišnu politiku.
„Iskustva nam pokazuju da je primjenom potpisanih sporazuma o slobodnoj trgovini ipak došlo do povećanja vanjskotrgovinske razmjene sa zemljama s kojima takve sporazume imamo, kao i povećanja pokrivenosti izvoza uvozom. Za postizanje još boljih rezultata potrebno je osigurati adekvatnu podršku bh. izvoznicima u cilju povećanja njihove konkurentnosti kako bi se lakše borili s konkurencijskim pritiskom izvana“, rekao je Vuković.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca