Kantonalni sud u Sarajevu poništio je ekološku dozvolu koju je Federalno ministarstvo okoline i turizma izdalo za gradnju dvije mini hidroelektrane na Bunskim kanalima.

Kako stoji u presudi postupak se mora provesti ponovo zbog neregularnosti u izdavanju i zanemarivanju činjenica koje su ekološke organizacije isticale u procesu i protiv ove presude žalba nije dozvoljena.

Ovo je veliki uspjeh u pravnom sporu tužioca iz Ekološke udruga „Majki cvijet“ Buna Zaton i Omladinski Kub „Novi val“ Blagaj, koji se godinama bore protiv izgradnje mini hidroelektrana na Bunskim kanalima koji su bili zakonom zaštićeni kao spomenik prirode.

„Ovo je pozitivan znak i epilog u našoj šestogodišnjoj borbi protiv gradnje mini-hidroelektrana Buna 1. i Buna 2. Konačno je došao tračak pravde nakon što smo ukazivali na sve zakonske nepravilnosti koje su investitoru išle na ruku i koje je koristio uz pomoć političkih moćnika. Ali sad nam predstoji daljnja borba za vodnu saglasnost i za izmjenu prostornog plana Grada Mostar, što čeka buduće Gradsko vijeće koje će morati onaj lokalitet vratiti pod zaštitu i obilježiti ga adekvatno i staviti u turističku ponudu“, kazali su za „Klix.ba“ predstavnici navedenih udruženja.

„Tužbom od 25.04.2016. godine tužitelji su putem punomoćnika pokrenuli upravni spor, osporili su rješenje tuženog od 11.11.2015 . godine uz obrazloženje da taj akt nikada nije dostavljen tužiteljima kao zainteresiranoj stranci direktnom učesniku u postupku ispred nevladinog sektora i lokalne zajednice u tom području, da je tuženi odbijao da dostavi ovo rješenje tužiteljima, te da su tužitelji putem Anera Žuljevića zastupnika u Federalnom Domu naroda zatražili dostavljanje ove okolinske dozvole, koja je dostavljena zastupniku dana 04.04.2016 . godine kada su je tužitelji prvi put dobili na uvid i stekli mogućnost da se izjave pravni lijek“, navodi se u obrazloženju presude.

Dalje se u tužbi navodi da je osporeno rješenje doneseno na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjenicom stanju uz pogrešnu primjenu odredaba Zakona o upravnom postupku i pogrešnu primjenu materijalnog prava, da tuženi nije poštovao zakonsku proceduru propisanu Zakonom o zaštiti okoline Federacije BiH, da je nezakonito vodio javnu raspravu , da sačinjeni zapisnik o javnoj raspravi nije dostavljen strankama niti im je dat na uvid, a niti je potpisan, te da u istom nije navedeno ono što je rečeno, već samo ono sto odgovara investitoru.

Reklama

Takođe se navodi da tuženi nije obavijestio subjekte iz Zakonom o zaštiti okoline Federacije BiH o prethodnoj proceduri uticaja na okolinu, a da primjedbe koje je tužilac Ekološka udruga Majski cvijet Buna dostavio na dokumentaciju nisu razmatrane niti je u obrazloženju akta navedeno na šta se odnose.

U tužbi se dalje navodi da je prikrivena činjenica da su se tužioc i kompletno stanovništvo Blagaja, Bune i Mostara protivili izgradnji, te da su tužioci u saradnji sa Univerzitetom Džemal Bijedić uradili niz ekspertiza koje ukazuju da bi izgradnja mini hidroelektrane na lokalitetu Bune i Bunskih kanala bila pogubna za floru i faunu jer na tom području obitavaju, između ostalog, 22 životinjske vrste koje se nalaze na Crvenoj list faune Federacije BiH kao ugrožene, od kojih je 6 vrsta kritično ugroženo.

Nezavisne novine