Connect with us

PRIVREDA

Domaći pivari traže pomoć države

Objavljeno

 


Oko 70 posto piva u Bosni i Hercegovini je uvozno. Pivari u našoj zemlji već godinama od nadležnih traže da se zaštiti domaća proizvodnja, koja je zbog koronavirusa ove godine pretrpjela ogromne gubitke.

Podaci govore da je tokom pandemije uvoz piva smanjen za samo dva posto, dok je domaća proizvodnja smanjenja do čak 30 posto. Kako će se sve ovo odraziti na ovu granu privrede?

Bihaćka pivovara ima 106 zaposlenih. Iako su zbog pandemije koronavirusa pretrpjeli ogromne gubitke, uspjeli su sačuvati radna mjesta. Međutim, ako vlasti ne poduzmu konkretne korake kojim bi se pomoglo kako ovom tako i ostalim sektorima ili ako dođe do još jednog lockdowna, otpuštanje radnika je neminovno.

– Pomoć države je vrlo minorna, skoro nikakva i vrlo kasna. Mi smo prvu pomoć, govorim o poslodavcima, dobili u devetom mjesecu za april. Znate šta to znači u ovakvim okolnostima? – rekao je Edin Ibrahimpašić, direktor Bihaćke pivovare.

Federacija Bosne i Hercegovine izdvojila je 200 miliona maraka pomoći kantonima, od čega su Unsko-sanskom kantonu pripala 23 miliona. Dio sredstava je iskorišten za doprinose na minimalnu platu za tri mjeseca, dok je ostatak “zazidao” rupe u kantonalnom budžetu.

Pomjeranja PDV-a i akciza

Reklama

– Ono što se trebalo i moglo učiniti sa nivoa države jeste da se PDV pomjeri na kraj mjeseca, PDV i akcize. Međutim, nije se ni to desilo, kao jedina moguća mjera koja bi pomogla poslodavcima kad se ovo desi. To je vrlo realan prijedlog i vrlo dobar – kaže Ibrahimpašić.

Pivari već godinama negoduju i zbog toga što država, kako kažu, ne štiti domaću proizvodnju. Nepojmljivo je, kažu, da se pivo uvozi u BiH ispod realne cijene.

– Uvoz piva u BiH je preko 70 posto, dok domaće pivare imaju ukupno zajedno svega 30 posto. Po kapacitetima, domaće bh. pivare mogu u potpunosti podmiriti bh. tržište – Fahrudin Salihović, direktor Pivare Tuzla.

Pomoć privrednicima i obrtnicima stizala je od lokalnog do federalnog nivoa. Iako je neka pomoć i opravdala očekivanja, sve je to bilo nedovoljno, kažu u Privrednoj komori Unsko-sanskog kantona.

Novac namijenjen privredi vraćen u budžet

Korona zakon ocjenjuju lošim jer, kako kažu, Federalna vlada nije slušala glas sa terena, zbog čega su rezultati javnog poziva bili slabi. Zbog toga je, smatraju u Privrednoj komori Unsko-sanskog kantona, potrošeno samo 18 posto planiranih sredstava od onog što je bilo namijenjeno pomoći privredi, dok je ostali dio vraćen za budžetsku potrošnju.

Reklama

– Ono što je jako bitrno naglasiti je da se definitivno mora mijenjati odnos svih vlasti. Ako se to ne desi, onda će se desiti lagano gašenje privrede, što se polako desava u cijeloj državi. Onda će odsjeći sami sebi granu na kojoj sjede – naglasio je Enes Ružnić, predsjednik Privredne komore USK.

Podaci za Unsko-sanski kanton u odnosu na prethodnu godinu pokazuju pad industrijske proizvodnje za 8,1 posto. Prosječna plaća je manja u odnosu na ostatak Federacije BiH za pet posto. Zabilježen je i pad zaposlenosti od 7,85 posto, stopa nezaposlnosti je gotovo 50, a zabilježen je i pad izvoza za 8,9 posto.

Izvor: BHRT

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu