PRIVREDA
Potpuno ukidanje rominga na zapadnom Balkanu od jula 2021.
U regionu zapadnog Balkana potpuno će biti ukinut roming 1. jula 2021. godine, potvrđeno je danas na otvaranju trećeg Digitalnog samita ZB, čiji je domaćin ove godine Tirana.
Generalna sekretarka Regionalnog savjeta za saradnju Majlinda Bregu je na otvaranju onlajn samit, koji se održava do 28. oktobra, istakla da je istorijskim sporazumom iz Beograda 2019. godine počelo fazno ukidanje rominga koje će biti okončano 1. jula 2021. godine, kao i da će treći korak biti smanjivanje rominga između zemalja ZB i EU.
„Sporazum iz Beograda je napravio veliki iskorak, a treći korak, koji će biti srednjoročnog karaktera, jeste smanjivanje rominga između ZB i EU. Pripreme za to su već pokrenute i aktivnosti će biti predstavljene za vrijeme narednog digitalnog samita“, rekla je Bregu.
Kaže da ubrzana digitalizacija treba da doprinese integraciji tržišta zemalja ZB i da će i na samitu lidera EU i ZB u Sofiji, koji će biti održan 10. novembra u okviru Berlinskog procesa, biti potvrđena ideja o jedinstvenom tržištu zasnovanom na slobodi protoka ljudi, robe, kapitala i usluga.
Cilj je da se stvore nove mogućnosti za rast kompanija i otvaranje novih radnih mjesta.
Bregu navodi da se region ZB suočava s novim izazvoima usljed pandemije kovida 19 i da je zato digitalna agenda jedna od glavnih za razvoj u novim uslovima.
Naglasila je da je pandemija dramatično promijenila svijet koji znamo i ubrzala digitalnu transformaciju društva i da zato u fokusu treba da budu pametne politike za digitalnu revoluciju.
Uprkos krizi izazvanoj širenjem virusa korona, s kojom se region, ali i cijeli svijet suočava, na trećem Digitalnom samitu ZB razmatraće se mogućnosti uspostavljanja partnerstava s privatnim sektorom u kontekstu procesa digitalne transformacije.
Bregu dodaje da će samit okupiti visoke zvaničnike vlada iz regiona, Evropske komisije, poslovne zajednice i druge partnere.
Generalni direktor DG Konekt pri Evropskoj komisiji Roberto Viola kaže da pandemija predstavlja izazov za ekonomiju i društvo i da su u takvim vremenima digitalna tehnologija i alatke od ključnog značaja za održavanje zajednice, razvoj ekonomije, ali i za oporavak ekonomija.
Viola je rekao da postoje dvije vrste regionalne saradnje, jedne koja se zasniva na ciljevima, samitima i izjavima, a druga na činjenicama.
Istakao je da je saradnja ZB na polju digitalizacije dio te druge kategorije, zasnovane na činjenicama.
Viola je napomenuo da je ona započeta sa deklaracijom premijera zemalja regiona koja je usvojena u Sofiji, odnosno usvajanjem Digitalne agende zapadnog Balkana.
Nastavila se, podsjeća, potpisivanjem sporazuma o ukidanju rominga i dodaje da se uspješno sprovodi roming sporazum od kojeg svaki stanovnik regiona može da vidi prednost u digitalnoj saradnji.
„A sada sve to ide u smjeru smanjenja cijene roaminga sa zemaljama EU što će takođe biti vidljivo za građane“, ukazao je Viola.
Dobro je, kaže, što je Evropska komisija za vrijeme njemačkog predsjedavanja EU predstavila plan oporavka i ocjenjuje da je riječ o „impresivnom paketu bez presedana“.
Dodaje da taj plan daje mogućnost i za izgradnju digitalne ekonomije i društva.
Glavni službenik UNDP-a za digitalni sektor Robert Op je kazao da je prvi izazov digitalne agende povezanost unutar regiona, ali da to nije samo pitanje dobre infrastructure, već i mogućnosti korišćenja digitalnih servisa i digitalna pismenost.
Dodaje da je drugi izazov da se u digitalnoj transformaciji obezbijedi inkluzivnost cijelog društva.
Kaže da je treći veliki izazov kako u procesu ubrzane digitalizacije obezbijediti privatnost i bezbjednost.
„Nastavićemo da podržavamo na putu digitalne transfomracije naše partnere u svijetu i regionu ZB. Na našu podršku možete uvijek da računate“, poručio je Op.
Generalni sekretar Međunarodne unije za telekomunikacije Houlin Zhao ukazao je na značaj digitalizacije i povezanosti, a posebno u uslovima krize izazvane kovidom 19, kao i da je dobro što region ZB pokušava da prevaziđe „gep“ u procesu digitalizacije.
„Sada je više nego ikad potrebno da radimo zajedno“, poručio je Houlin.
Regionalni savjet za saradnju i ovog puta podržava najveći digitalni događaj u regionu Digitalni samit ZB.
Ovogodišnji samit, čiji je domacin vlada Albanije, održava se putem interneta, a u okviru njega je planiran i završni ministarski sastanak 2. novembra u Tirani.
Nakon Skoplja, koje je bilo domaćin prvog Digitalnog samita ZB 2018. godine i Beograda naredne godine, kada je šest ekonomija regiona potpisalo Regionalni sporazum o smanjenju cijena rominga, samit u Tirani će istaći postignuća Digitalne agende za Zapadni Balkan.
Od 26. do 28. oktobra putem interneta se mogu pratiti brojne sesije na temu mrežne povezanosti i povezanosti usluga, digitalnih vještina, digitalne ekonomije, dok će se završni skup samita održati 2. novembra ministarskim panelom o Digitalnoj agendi za zapadni Balkan kada se očekuje da će biti usvojen memorandum o razumijevanju o regionalnoj interoperabilnosti i uslugama povjerenja u regionu ZB, kao i memorandum o razumijevanju o planu za 5G za digitalnu transformaciju na ZB.
Digitalni samit ZB dio je Višegodišnjeg akcionog plana za regionalni ekonomski prostor, koji su podržali lideri iz regiona u Trstu 2017. godine.
Regionalni savjet za saradnju je, zajedno sa EU, vladama iz regiona, CEFTA i partnerima u naprednoj fazi pripreme Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište.
Tanjug
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca