Connect with us

PRIVREDA

Završetak Pelješkog mosta naredne godine

Objavljeno

 


Pelješki most

Radovi na Pelješkom mostu napreduju prema planu uprkos krizi prouzrokovanoj pandemijom, što se ne može reći i za pristupne puteve koji su sastavni dio tog infrastrukturnog projekta u susjednoj Hrvatskoj.

Putevi su u startu kasnili za samim mostom pa se investitor našao pred zahtjevnim zadatkom: kako osposobiti most za saobraćaj ne čekajući završetak radova na stonskoj obilaznici, gdje je grčki „Avax“ poprilično zapeo, piše „Slobodna Dalmacija“.

Ipak, ako ne bude nepredviđenih kašnjenja s obzirom na pandemiju, Pelješkim mostom bismo se mogli voziti do kraja iduće godine, dakle, bez obzira na pandemiju, radovi na mostu kasnili bi tek nekoliko mjeseci. Kako bi se to ostvarilo na terenu, u toku je izmjena projektne dokumentacije prema kojoj će se graditi čvor Brijesta, čime će se most moći pustiti u promet odmah nakon izgradnje, privremeno spojen na lokalnu saobraćajnicu. Potvrdio je to i direktor Hrvatskih cesta Josip Škorić, naglašavajući da Pelješki most uskoro ulazi u posljednju godinu izgradnje.

„Uticaj korona-krize na gradilištu mosta pokušavamo svesti na najmanju moguću mjeru. Projekat putnog povezivanja južne Dalmacije je strateški projekt Vlade RH i on se mora realizirati“, kazao je on.

Prva faza radova je sam most Pelješac, koju izvodi kineski CRBC, druga faza je pristupni put (dionica Duboka – Sparagovići/Zaradeže), koju gradi kompanija „Strabag“ s rokom završetka u septembru 2022. Treću i četvrtu fazu radova (dionicu stonske obilaznice i poddionice Sparagovići/Zaradeže – Prapratno i Prapratno) izvodi firma „Avax“ s podizvođačem za most Ston, kompanijom „Brodosplit“.

„Izazov koji je postavljen pred izvođača je skraćivanje roka na juni 2022. godine“, kazao je Škorić, najavivši gradnju čvora Brijesta, koji nije bio predviđen u dosadašnjoj projektnoj dokumentaciji.

Reklama

Radi se izmjena dokumentacije kako bi se omogućila gradnja čvora Brijesta neposredno nakon završetka samog mosta, dodaje on. Tako će biti moguće obaviti tehnički pregled i pustiti u saobraćaj most sa spojem na postojeći Pelješki put prije završetka pristupnih puteva. Ali, to će biti jedno privremeno rješenje, zaključio je Škorić.

Stubovi Pelješkog mosta posljednjih mjeseci izmijenili su vizuru Neretvanskoga kanala. Na nekima se već postavlja čelična konstrukcija budućega kolovoza ukupne dužine 2,4 kilometra, koji će spojiti Komarnu s neretvanske i Brijestu sa pelješke strane.

Dovršeno je jedanaest stubova, a uskoro će i dvanaesti. Svi su temeljeni na zabijenim pilonima u čvrstim stijenama u podmorju. Ukupna masa čelika koja će se ugraditi u rasponski sklop mosta iznosi više od 33 hiljada tona.

Trenutno se na gradilištu mosta nalazi više od 690 radnika, a u tvorničkim pogonima u Kini nastavljena je proizvodnja segmenata čelične konstrukcije, koji su u dva kontingenta stigli na gradilište.

U novembru se očekuje dolazak i treće pošiljke čeličnih blokova koji će se ugraditi u rasponsku konstrukciju mosta, pa bi tako prvi putnici iz Komarne prema Brijesti i obrnuto mogli novim Pelješkim mostom preći dogodine, ako ne bude kakvih većih problema u gradnji. Dakle, čim Kinezi izgrade most, njime će se moći voziti i prelaziti s jedne na drugu stranu, bez obzira na kašnjenje radova na pristupnim putevima.

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu