PRIVREDA
Fortenova i Meggle postigli dogovor o kupoprodaji
Belje plus, članica Fortenova grupe, i MEGGLE Hrvatska postigli su dogovor i potpisali sporazum o kupoprodaji imovine MEGGLE-ove mljekare u Osijeku. Kupovinom nekretnina i proizvodne linije MEGGLE-a – s namjerom da u Osijeku od 1. januara 2021. započne s vlastitom proizvodnjom – Belje će očuvati dugogodišnju tradiciju proizvodnje mlijeka u tom dijelu Slavonije, objavljeno je iz Fortenove.
Također, pokretanjem proizvodnje u Osijeku, Belje će određenu količinu mlijeka otkupljivati od sadašnjih MEGGLE-ovih kooperanata, dok se potrebe za zaposlenicima još procjenjuju, no očekuje se zapošljavanje 100-njak zaposlenika.
Osim toga, Fortenova grupa već sad proizvodi oko 10 posto ukupne količine mlijeka proizvedenog u Hrvatskoj što čini oko 5 posto domaćih potreba. Najveći dio mlijeka koje se proizvede u Belju koristi se za proizvodnju ABC krem sira čija se godišnja proizvodnja kreće na nivou 3.700 tona i za čiji su portfelj razvijeni planovi značajnog širenja.
„Zadovoljni smo postignutim dogovorom i zaključenjem kupoprodaje MEGGLE-ove imovine u Osijeku te odlukom Belja da nakon našeg povlačenja nastavi s proizvodnjom na toj lokaciji. Nakon što je MEGGLE grupa donijela konačnu odluku o gašenju vlastite proizvodnje u Hrvatskoj, uložili smo maksimalan napor da nađemo kupca za našu imovinu kako bi osigurali da što veći broj naših zaposlenika nakon 31. prosinca ima novo zaposlenje te kako naši kooperanti ne bi imali zastoj u otkupu mlijeka. MEGGLE do kraja godine nastavlja s procesom restrukturiranja svoga poslovanja, sukladno dogovoru koji smo postigli sa sindikatima, uz pravovremeno i cjelovito ispunjavanje svih preuzetih obveza“, kazao je Marjan Vučak, predsjednik Uprave MEGGLE Hrvatska.
„MEGGLE grupa je svjesna koliko je važno sačuvati proizvodnju mlijeka u Osijeku zbog čega smo našu odluku odlagali dok je god to bilo moguće i drago nam je da će se s novim vlasnikom ona ipak nastaviti. MEGGLE je svih ovih godina bio socijalno osjetljiv i odgovoran poslodavac te pouzdan poslovni partner. I postizanje ovog dogovora s Fortenova grupom potvrđuje da smo to ostali i u ovom procesu restrukturiranja, a na istim načelima ćemo nastaviti poslovati i nadalje“, naglasio je Matthias Oettel, predsjednik Uprave MEGGLE grupe.
„Fortenova grupa kontinuirano radi na daljnjem jačanju vrijednosti i osnaživanju portfelja svojih brandova. Kako bismo iskoristili sve potencijale ABC svježeg krem sira koji je jedan je od najjačih regionalnih brandova i naših izvoznih proizvoda, Belju su potrebni dodatni proizvodni kapaciteti pa nam je povlačenje MEGGLE-a omogućilo da ih osiguramo u kratkom roku. S pogonom u Osijeku osigurali smo preduvjete za razvoj novih proizvoda, proizvedenih od domaće sirovine, visoke kvalitete i više dodane vrijednosti. S ovim iskorakom nastavljamo raditi i na očuvanju te daljnjem rastu domaće poljoprivredne proizvodnje, što uz, spašavanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, ima velik značaj za Slavoniju i širu društvenu zajednicu. Fortenova grupa na poslovanje gleda dugoročno i sada pripremamo kompaniju za poslovanje u vremenu nakon krize, kako bi kada krene oporavak imali što jaču polugu rasta, a ovu transakciju u cijelosti financiramo iz operativnog poslovanja“, rekao je Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupe.
„Preuzimanje imovine Megglea i razvoj novih proizvoda mogu biti dodatan poticaj povećanju proizvedenih količina mlijeka i investicijama malih proizvođača u farme muznih krava u Hrvatskoj. To bi svakako pozitivno utjecalo na promjenu trendova, nakon što je ove godine u Hrvatskoj napokon zaustavljen dugotrajni pad proizvedenih količina mlijeka. Mliječna industrija je jedan od glavnih fokusa strategije 2020.-2025. u Poslovnom području poljoprivreda u Fortenova grupi, a prehrambena industrija Belje bit će nositelj razvojnog zamaha u tom segmentu“, rekao je Andrej Dean, predsjednik Uprave Belja.
Transakcija će biti provedena nakon što se dobiju sva potrebna regulatorna odobrenja.
Biznisinfo
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca